To je zastarjelo štivo. Ako nekoga interesuje nešto novije, neka nabavi knjigu 'Antropologija žene', Žarana Papić i Lydia Sklevicky. To je zbirka antropoloških radova, u pitanju su žene antropolozi. Radovi su baš o polu i rodu.
Na kraju je dodat tekst Zorice Ivanović, koji ću nadalje da citiram, u kojem ona daje pregled razvoja izučavanja pola i roda. (poglavlje 'Sistem pola/roda kao analitička kategorija')
Prvo je odbačena veza između biologije i sociologije:
Citiraj:
Savremene društvene nauke, međutio, gotovo aksiomatski prihvataju da su rodni odnosi kulturne konstrukcije i da je kategorije muškosi i ženskosti nemoguće posmatrati kao prirodne datosti...
Međutim, iako i savremena istraživanja u biologiji odbacuju stanovište po kome između biologije i socijalnog ponašanja ne postoji uzročno-posljedična veza...
Autić u sred šume, među majmunima, nema nikakvo značenje, ne razlikuje se od kamena, npr. Auto je auto tek kad ga čovjek stavi u određen kontekst. Baš kao i rod, društvena kategorija, nešto što ne postoji van ljudskog društva, pa tako ni među majmunima:
Citiraj:
... rod predstavlja kulturni i istorijski proizvod, socijalni proces konstruisanja kulutrno specifičnih statusa, uloga i osobina muškaraca i žena.
Kakvo je to tačno značenje sadržano u muškom i ženskom tijelu je naknadno određeno. Mi smo ovde imali tobelije i virdžine, žene koje su postale muškarci jednim društvenim procesom. Uopšte, čitajući te antropološke tekstove čovjek stiče uvid u raznolikost društvenih procesa i lijepo može da vidi djelovanje društva koje daje značenje onom što vidi. (a vidi zapravo svoje kategorije, što je posebna priča)
Sad, teorije su se vremenom mijenjale. Sada se došlo do toga da se odnos tjelesnog i socijalnog smatra dvosmjernim:
Citiraj:
Bez specifičnog dvosmjerno shvaćenog odnosa priroda/kultura... ne može se dokučiti sva složenost koja stoji iza, na prvi pogled, sasvim elementarnih i 'samo očiglednih' činjenica kao što su mučki pol/ženski pol, ženska priroda/muška priroda i biologija pola/kultura roda.
Ponekad se stvari dese tako 'očigledno' da čovjek veoma lako uspostavi 'očigledno' logične veze između njih. I donese sasvim pogrešan sud. To je jedna površnost koju sebi može da dozvoli Ekonomist, ali ne i čitava jedna nauka.