banjalukaforum.com

Kakvog je mirisa dašak svježine?
Reklame nas danas uporno uvjeravaju kako nije dovoljno da nam dom bude samo čist, nego treba biti i opremljen svježim, elegantnim mirisom; tvrde da prostor u kojem živimo nije ugodan ako ne upotrebljavamo neku vrstu osvježivača zraka. Kako to da smo donedavno sasvim lijepo živjeli i bez tih stvarčica?...

Proizvođači tvrde da osvježivači zraka uklanjaju neželjene mirise i zamjenjuju ih onim čistima i svježima, ali to u najvećem broju slučajeva uopće nije istinito. Mnogi od njih sadržavaju sredstva koja otupljuju živce ili jednostavno 'utapaju' neželjeni miris u drugom, snažnijem. Vrlo je rijetko da su napravljeni tako da doista uklanjaju ili razgrađuju neugodne mirise, a i kada je tako – u pravilu to čine uz pomoć štetnih kemijskih spojeva.

U svom domu izloženi smo nevjerojatnom broju kemikalija – počevši od onih koje se koriste u proizvodnji namještaja, tepiha i drugih tkanina, pa do sredstava za čišćenje i osobnu higijenu. Nekoliko istraživanja provedenih posljednjih godina pokazalo je da je, bez obzira na zagađenje kojem smo izloženi zbog industrijskih postrojenja, zrak u zatvorenim prostorima u većini slučajeva neusporedivo nekvalitetniji od onog na otvorenom.

Pokusi na životinjama pokazuju da kemikalije u zatvorenom prostoru mogu znatno oslabiti obrambeni sustav i učiniti kožu propusnijom; alergijske reakcije mogu varirati od kihanja i suznih očiju do astmatičnih napadaja – nije nimalo čudno da se postotak ljudi s raznim alergijama povećao nekoliko puta samo u zadnjih desetak godina.

Još prije nekoliko godina u Velikoj Britaniji je provedeno opsežno istraživanje u kojem je sudjelovalo oko 14.000 trudnica, a koje je pokazalo da učestala upotreba aerosolnih raspršivača u domaćinstvu može vrlo negativno utjecati na zdravlje žena i njihove buduće djece.

Također, druga studija objavljena u stručnoj tiskovini New Scientist savjetovala je pojačani oprez pri uporabi osvježivača zraka češće od jednom tjedno – dokazano je da oni mogu uzrokovati glavobolju, postporođajnu depresiju, infekcije uha i proljev kod djece mlađe od šest mjeseci.

Istraživači su upozorili da se u aerosolnim raspršivačima često mogu naći opasne kemikalije (ksilen, ketoni, aldehidi...) koje su prije toga već dovedene u vezu s tzv. sindromom bolesnih zgrada, odnosno bolestima uzrokovanim izloženošću određenim tvarima prisutnim u zatvorenim prostorima. Istovremeno, utvrđeno je da prosječno britansko domaćinstvo godišnje kupuje čak 36 bočica aerosolnih raspršivača ili drugih osvježivača zraka...

Danas postoje osvježivači u obliku aerosolnog spreja koji se prskaju po prostoriji, ali i oni koji se uključe u struju i neprestano emitiraju manje ili više snažan miris. Proizvođači tvrde da se svaka kemikalija u njihovim proizvodima nalazi u premalim količinama da bi bila štetna – ipak, stručnjaci još uvijek premalo znaju o dugotrajnim učincima takve izloženosti te o načinu kako te tvari reagiraju zajedno da bi donosili takve zaključke. Osim toga, postojeći zakoni ne obvezuju proizvođače da na svojim proizvodima objavljuju popis sastojaka, pa oni to – dakako – i ne čine...

Prema podacima koje je autorica Pat Thomas sakupila u knjizi 'Čistoća je pola bolesti', osvježivači zraka najčešće sadrže neke od sljedećih sastojaka:

- para-diklorobenzen (PDCB) – veoma raširen insekticid i sredstvo za rastjerivanje noćnih leptira, a upotrebljava se i za suzbijanje plijesni. U većim količinama dokazano izaziva nadraženost očiju, grla i kože, a simptomi izloženosti njegovim parama uključuju pospanost, slabost, glavobolju, gubitak apetita, mučninu...

- naftalen – pesticid, insekticid i fungicid, otrovan za ljude i potencijalno kancerogen. Kao i svi naftni derivati, uzrokuje nadraženost očiju, kože, sluznice i dišnih putova, mučninu i obilno znojenje.

- formaldehid – konzervans za kojeg se sumnja da je kancerogen i da mijenja osjetilo mirisa. Posebno je opasan za astmatičare ili ljude s infekcijama pluća, a može uzrokovati i začepljenost dišnih putova, svrbež, mučninu i umor.

- natrijev bisulfat ili sumporna kiselina – oštro sredstvo za uklanjanje mirisa koje izaziva nadraženost kože i očiju, dok su njegove pare uobičajen uzročnik astmatičnih napadaja.

- krezol – sredstvo za dezinfekciju koje je potencijalno opasno za središnji živčani sustav, dišni sustav, jetru, bubrege, gušteraču, kožu i oči. Dulja izloženost čak i niskim koncentracijama krezola može dovesti do kroničnog sustavnog trovanja – simptomi uključuju povraćanje, proljev, gubitak apetita, nesvjesticu, vrtoglavicu, osip na koži...

- organska otapala – nazivaju se organskima iz jednostavnog razloga jer sadrže ugljik, kao i sva živa bića na Zemlji. Dugotrajno udisanje njihovih para dovedeno je u vezu s poteškoćama pri radu jetre i bubrega, oštećenjima kod novorođenčadi i poremećajima u živčanom sustavu.

- propelanti – nalaze se u svim aerosolnim raspršivačima, a oslobađaju sitne čestice koje se lako i brzo disanjem upijaju u krvotok. Povezani su s poremećajima živčanog sustava, nadraženošću kože, očiju, grla i pluća i oštećenjem jetre.

- parfemi – u pravilu se dobivaju iz sintetičkih izvora i kao takvi mogu biti spojevi stotina različitih kemikalija.

Treba još jednom naglasiti da ne znači da ćete se upotrebom osvježivača zraka automatski otrovati ili razboljeti. Međutim, ukoliko oni sadrže barem neke od ovih štetnih tvari, trebate si postaviti pitanje – trebaju li vam doista? Redovno prozračivanje i održavanje doma čistim trebalo bi vas riješiti neugodnih mirisa, a ne samo maskirati ih. Ako to ne pomaže, postoji i nekoliko alternativa.

Primjerice, sobne biljke poput filodendrona ili spatifiluma vrlo će efikasno pomoći u suzbijanju neugodnih mirisa u zatvorenim prostorima. Uobičajene 'kućne' mirise djelotvorno će otkloniti i pripravak od sode bikarbone i eteričnog ulja – jednostavno, 200 g sode bikarbone pomiješajte s desetak kapi ulja i ostavite u malom tanjuriću u sobi, a kuglice vate možete poprskati ekstraktom vanilije koji će upiti dim i mirise nastale pri kuhanju.

Ako ne želite samo svježinu, nego i miris, možete sami napraviti sprej po vlastitom ukusu – u bočici za sprej pomiješajte jednaku količinu vode i bijelog octa te 20-30 kapi eteričnog ulja po izboru. Protresite prije upotrebe i jedino pazite da vam pripravak ne dođe u kontakt s očima. Izbjegavajte aromaterapijske svijeće, ukoliko niste sigurni da su u njihovoj proizvodnji korištena prirodna ulja, a ne petrokemijski mirisi, jer upravo je to najčešći slučaj.

Osim toga, prostor u kojem živite najbolje će osvježiti miris svježeg cvijeća ili voća. I naravno – otvorite te prozore i pustite jedini istinski svježzrak u svoj dom!

Biljke kao osvjezivaci : Spathiphyllum, Clorophytum comosum (čuperasti klorofit) i Monstera deliciosa (filodendron) – nenadmašni prirodni osvježivači zraka, koji osim toga upijaju i štetno zračenje ekrana računala.