Citiraj:
APEL - POTREBAN NOVI RASPORED AUTOBUSKIH STANICA
Iz autobusa u blato!
Uporedo sa pričom o izmeštanju autobuskog stajališta kod „Medicinske elektronike", brojni građani, ali i vozači i prevoznici, već godinama traže preuređenje i novi raspored autobuskih stanica na pojedinim lokacijama!
Redakciji Pressa javilo se nekoliko građana koji od nadležnih traže da pronađu rešenje za linije 14 i 14 B, na kojima se nalaze stajališta čije korišćenje nije bezbedno ni za putnike, ali ni za ostale učesnike u saobraćaju.
Neuslovne lokacije
Jedno od takvih mesta je stajalište pre raskrsnice Bulevara Živojina Mišića i Bulevara Petra Bojovića, iz pravca Rebrovačkog mosta.
Autobusi koriste stajalište koje se nalazi na stotinak metara od veoma prometne raskrsnice, a potom moraju da se na vrlo malom prostoru prestroje preko dve trake da bi skrenuli dalje svojom linijom na Bulevar Živojina Mišića.
S obzirom na to da su neretko ovde čitave kolone automobila, prelazak preko dve trake pravi je izazov i za vozača autobusa ali i za sve ostale učesnike u saobraćaju.
- Ovde nikako ne može da bude autobusko stajalište, preblizu je raskrsnici, a na ovom semaforu crveno traje do minut. Da živimo u zemlji gde vlada bilo kakva saobraćajna kultura, ovo ne bi bio problem, ali ovako jeste problem. Dok se ne poprave glave ljudi, dužnost nadležnih jeste da urade sve što je u njihovoj moći da bi saobraćaj bio bezbedniji. Pomeranje stanice stotinak metara prema Rebrovačkom mostu bi za početak pomoglo, a i stanica pre te, koja se nalazi ispred Rebrovačke crkve, takođe nije bezbedna jer se nalazi uz sami pešački prelaz. Već na drugom kraju crkvenog dvorišta nalazi se još jedna stanica, pa za ovom i nema neke veće potrebe - kaže Dejan Vasiljević, koji i kao putnik i kao vozač, skoro svakodnevno prolazi ovom deonicom.
Korisnici ove linije negoduju i zbog činjenice da se na kratkom potezu od Rebrovca do Borika nalazi nekoliko stanica na stotinak metara udaljenosti, dok u centru grada, na potezu od hotela „Krajina", pa sve do „Pošta Srpske" , nema nijednog stajališta.
Slaba organizacija
Grad je, kako kažu saobraćajni stručnjaci, odavno prerastao svoje kapacitete što se tiče infrastrukture i broja vozila, a u tom ne zaostaje ni javni prevoz, pa ukoliko se već krenulo sa rešavanjem stajališta, neka tim potezom, kako kažu, budu obuhvaćene sve kritične tačke.
Pored stajališta koja zbog povećanog kapaciteta saobraćaja i gužvi zahtevaju reorganizaciju na mnogim linijama, građanima predstavljaju problem i stajališta koja kao takva uopšte ne postoje, nego se autobusi zaustavljaju na saobraćajnicama, "istovarujući" putnike u blato ili na zelene površine.
- Prekoputa "Autoprevoza", uz sam pešački prelaz, postoji to improvizovano stajalište, ali tu, u stvari, nema ništa, ni znak, ni nadstrešnica ni bilo kakvo proširenje, a kada izlazite na prednja ili zadnja vrata, morate da pređete preko pojasa zelene površine, koji se pruža uz biciklističku stazu. U žurbi i po lošem vremenu, često nemate izbora nego da ugazite u blato. Tu nije potrebno nikakvog novca ili truda, nego jednostavno da se mjesto obeleži - kaže Banjalučanka Bojana Pejić.
Nenad Despot
Citiraj:
Ne treba novac, nego znanje i rad
Osim problema sa neuređenim i neorganizovanim stajlištima, te saobraćajnom infrastrukturom koja odavno ne odgovara potrebama grada, jedna od najvećih boljki javnog prevoza jeste tehnička ispravnost vozila, koja je poslednjih dve godine prilikom svakog nenajavljenog pregleda bila na kritičnom nivou.
Iako je urađeno više studija, poređenja sa gradovima koji imaju razvijeniji sistem javnog saobraćaja, i predložen veliki broj mera da bi se stanje popravilo, sve još tapka u mestu, a uobičajen odgovor nadležnih je da nema novca za bilo kakve investicije, iako se u najvećem broju slučajeva traži da oni koji su plaćeni novcem građana počnu da rade svoj posao u interesu onih koji ga plaćaju za to.
Raspored nekih stajališta je baš loše postavljen, ali izmještanje stanice iz centra grada za prigradski prevoz je loše rješenje.