|
Prošle sedmice beogradske Novosti objavile su prilično sumornu sliku ekonomske situacije u manjem bh. entitetu, u Republici Srpskoj, koja uopće ne ide u prilog tamošnjem premijeru Miloradu Dodiku. Naime, prema pisanju Novosti, u RS-u je samo prošle godine oko 11.000 radnika proglašeno tehnološkim viškom - više od 9.280 radnika prekidom ugovora o radu, a oko 4.000 zbog stečaja preduzeća.
Međutim, ni to nije sve. U Savezu sindikata RS-a su kazali za Novosti da se u posljednja dva mjeseca broj otpuštenih radnika povećao, tako da se sada barata s 20.000 otpuštenih radnika u RS-u. Sindikalci su još dodali i da su loši programi privatizacije uništili nekoliko strateških preduzeća u Banjoj Luci, velike industrijske gigante, poput Čajaveca, Jelšingrada, Incela i Kosmosa, pišu Novosti.
"Jedan od najvećih privrednih subjekata bivše Jugoslavije, Čajavec, nekada nosilac razvoja grada i cijele regije, sada broji jedva stotinjak radnika, koji primaju bijednu platu, a i ona često kasni! Od Čajaveca nije ostalo ništa, a i ono što je privatizirano, učinjeno je zbog atraktivnih lokacija preduzeća, a ne zbog pokretanja proizvodnje", pišu Novosti o stanju u Banjoj Luci, koje je, dakle, potpuno u suprotnosti s onim što tvrdi Milorad Dodik.
Katastrofalna situacija je i u preduzeću Jelšingrad, u kojem se trenutno vodi stečajni postupak, a 420 radnika je ostalo bez posla. Čedo Tomić, predsjednik Sindikata FAM Jelšingrad, kaže da je nekada ovo preduzeće zapošljavalo čak 2.200 radnika, radilo se u tri smjene, punom parom...
"Proces privatizacije u Republici Srpskoj je do sada eliminirao oko 100 državnih preduzeća i sedam hiljada radnika samo u oblasti trgovine", ističe Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine i ugostiteljstva RS-a, i dodaje da je u posljednjih sedam mjeseci oko 2.000 radnika u oblasti trgovine, tokom procesa stečaja, ostalo bez posla, među kojima je samo u Banjoj Luci 250 radnika Robne kuće Boska i isto toliko radnika tržnog centra Pevec, prenose Novosti.
Beogradski list potom u tekstu analizira stanje u nekada velikim preduzećima u gradovima širom RS-a. Tako se, naprimjer, navodi da se banjolučka Vitaminka, čiji je većinski dioničar Kreis Industriehandel iz Švicarske (a vlasnik švicarske kompanije je Ilija Sirovina), trenutno opire negativnim efektima ekonomske krize, što se ne bi moglo reći za banjolučku pivaru, koja je u vlasništvu britanskog fonda Altima. Banjolučka pivara je prošlu godinu završila s 5,3 miliona KM gubitka.
Slična situacija je i u Bijeljini. Od nekadašnjeg giganta građevinskog preduzeća Rad više nema ni traga. Kapije konfekcije Kurjak odavno su zamandaljene i nade da odjevni predmeti opet krenu iz nje, gotovo da je izvjesno, nema. U krugu fabrike obuće Zenit radi samo jedan manji dio, koji koristi firma Bimeks, Šećerana se poslije skoro dvije decenije sprema da počne s radom, a prehrambena industrija Sava će uskoro započeti otkup proizvoda od zemljoradnika Semberije, a onda i preradu, što je velika nada za ovaj dio Republike Srpske, pišu Novosti.
I brčanska privreda dijeli sudbinu ostatka nekadašnje bosanskohercegovačke privrede, koju je rat u potpunosti uništio. Ono što rat i ratna dejstva nisu uništili, uništio je proces privatizacije, koji se i u Brčkom pretvorio u pljačkalizaciju.
"Najsvjetliji trenuci privatizacije u Brčkom su kupovina Fabrike ulja Bimal. Tu je i izgradnja šećerane, sve u režiji jedne austrijske kompanije. U pokretanje proizvodnje u Bimalu uloženo je preko 10 miliona eura. Iako još ima primjera uspješne privatizacije, većina novih vlasnika je pokupovala preduzeća za veoma skromne iznose, samo da bi kasnije rasprodali imovinu. Od pokretanja proizvodnje nije bilo ništa", kaže Pero Gudeljević, šef Odjeljenja za privredu u Vladi Distrikta, prenose Novosti.
Zbog loše i kriminalne privatizacije, kasnog uvođenja stečaja i lošeg rukovođenja prije privatizacije, na udar su došla gotovo sva preduzeća u Gradišci. Među prvima raspao se PIK Mladen Stojanović iz Nove Topole. Ratarstvo, Fabrika stočne hrane i Svinjogojska farma su zbog prevelikih zaduženja otišli u stečaj.
Opstala je jedino bivša Govedarska farma, sadašnji Farmland. U kolapsu su i obje zemljoradničke zadruge - Potkozarje iz Romanovaca i Gradiška. U stečaj su otišle i Plantaže, najveći predratni proizvođač voća u BiH, kao i bivši gigant u oblasti trikotaže, preduzeće Triko, Fabrika za proizvodnju elektrodijelova Standard, Ciglana, Fabrika namještaja Inga i Drvna industrija Dipo iz Gornjih Podgradaka.
U Ingi na osnovu zakupa postrojenja rade dva poljska preduzetnika, koja angažiraju oko 200 radnika, a jedino se iz stečaja izvukla podgradačka fabrika namještaja i drvnih sortimenata. U građevinarstvu radi još samo Jedinstvo u oblasti niskogradnje, dok je u Visokogradnji ključ u bravi. I prerađivačka industrija je na koljenima. Bivši gigant Levita je prezadužen i radi minimalno.
|
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
