POSLJEDICE RECESIJE Čak i oni koji još imaju novca sve ga teže troše
Amerika sve sličnija onoj iz Velike depresije 1932.
Od početka ove godine više od 150 tisuća američkih obitelji više ne živi u svojim domovima – oni su postali vlasništvo banaka, završili su na ulici, kod rodbine, prijatelja, u beskućničkim šatorskim naseljima na rubovima grada...
Diljem Sjedinjenih Država mogu se vidjeti slike koje podsjećaju na one iz doba Velike depresije iz 30-ih godina prošlog stoljeća – ljudi u pučkim kuhinjama, u redovima za posao, u bankama, za hranu i u humanitarnim organizacijama koje nastoje barem malo ublažiti šok koji je nastao kada je najveće potrošačko društvo na svijetu ostalo bez tla pod nogama.
Američki mediji već tjednima donose priče o tome kako su kriza i recesija iz korijena promijenile život Amerikanaca, čak i njihovu svijest i odnos prema životu. Istraživanja su pokazala da čak trećina onih koji još rade i koji još imaju novca provodi vrlo oštru štednju i prevrće svaki dolar prije nego što ga potroši.
Uz to ljudi se sve više oslanjaju sami na sebe i mnoge stvari za koje bi nekada dali i po stotinu dolara da im netko napravi, sada rade sami – trgovački lanac Wall Mart zabilježio je 40 posto veću prodaju pribora za šivanje, alata i boja. Prodaja tekućina za krpanje rupa na odjeći porasla je 70 posto.
U glavnom gradu Kalifornije, Sacramentu, niknuo je pravi šatorski grad – u 300 šatora živi isto toliko obitelji, a svaki dan niče ih po pet novih. Imaju i zajedničke šatore u kojima se sastaju, dijele hranu, lijekove, odjeću i sve druge životne potrepštine koje dobivaju od humanitarnih organizacija.Svi su ti ljudi donedavna imali i posao i dom. Kao i njihove djedove u tridesetima, ova ih je nevolja naučila zajedništvu. Neki sociolozi tvrde da će ova kriza zauvijek promijeniti američko društvo, i to onako kako je to isto društvo promijenila Velika depresija.