Hronologija terorističkih napada
Otmice sa najviše žrtava Datum Broj žrtava
1. Beslan (Rusija) 1 - 3. septembar 2004. 339
2. Meka (S. Arabija) 20. nov. - 4. dec. 1979. 333
3. Moskva, pozorište 23 - 26. oktobar 2002. 170
4. Bogota (Kolumbija) 6 - 7. novembar 1985. 155
5. Buđanovsk (Rusija) 14 - 20. jun 1995. 150
6. Kizljar (Rusija) 9 - 24. januar. 1996. 50 - 100
Hronologija terorističkih
napada i kampanja Al kaide
Datum Mesto Aktivnost Al kaide
29.12.1992. Aden, Jemen Bombaški napad na hotel
26.2.1993. Njujork Prvi bombaški napad na Svetski trgovinski centar
3.10. 1993. Mogadiš, Somalija Borbe s rendžerimaAmeričke armije
Kraj 1994. Manila, Filipini Operacija Bojinka
26.12.1995. Adis Abeba, Etiopija Pokušaj atentata na Hosni Mubaraka
13.11.1995. Rijad, Saudijska Arabija Napad na američki vojni personal
25.6.1996. Daran, Saudijska Arabija Napad na američku vazduhoplovnu bazu
7.8.1998. Dar-es-Salaam, Tanzanija Bombaški napad na Američku ambasadu
7.8.1998. Najrobi, Kenija Bombaški napad na američku ambasadu
4.12.1999. Port Anđeles, Vašington Neuspela bombaška zavera
Decembar 1999. Aman, Jordan Neuspela bombaška zavera
Oktobar 2000. Jemen Brod pun eksploziva udario u američki razarač
25.12. 2000. Aden, Jemen Bombaški napad na američki brod Cole
11.9.2001. Njujork Napadi na Svetski trgovinski centar
11.9.2001. Vašington Napad na Pentagon
11.9.2001. Sanksvil, Pensilvanija Napad koji su sprečili putnici i posada otetog aviona
13.9.2001. Pariz, Francuska Neuspela bombaška zavera
13.9.2001. Brisel, Belgija Neuspela bombaška zavera
19.9.2001. Detroit, Mičigen Uspavana ćelija uhapšena
8.10.2001. Sarajevo, BiH Neuspeli napad
Oktobar 2001. Madrid, Španija Uspavana ćelijauhapšena
Početak 2002. Singapur Tri uspavane ćelije uhapšene
Novembar 2002. Kenija Bombaš samoubica
Decembar 2002. Jemen Terorista hicima iz pištolja ubio tri američka misionara
Maj 2003. Rijad, Saudijska Arabija Serija eksplozija
16. 5.2003. Kazablanka, Maroko Serija bombaških napada
Avgust 2003. Džakarta, Indonezija Bombaš samoubica aktivirao eksploziv u hotelu J. V. Mariot
8.11.2003. Rijad, Saudijska Arabija Napad na stambeni kompleks
15.11.2003. Istanbul, Turska Napad na sinagoge
20.11.2003. Istanbul, Turska Napad na britanski konzulat i banku
11.3.2004. Madrid, Španija Napad na železnicu
7.7.2005. London, Britanija Tri eksplozije u
podzemnoj železnici i jedna u autobusu
Medijska cenzura zapadne demokratije
Pažljiva analiza slika posle terorističke sinhronizovane akcije u Londonu pokazuje vidnu restrikciju prava građana na informisanje. Čim su bombe odjeknule, staro Ujedinjeno Kraljevstvo demonstriralo je sve svoje kvalitete i "kvalitete" u domenu informisanju građana. London je bio scena "real-time" ukidanja mnogih građanskih sloboda, pre svega prava da vide sve slike. I one najneprijatnije, sa ubijenim i masakriranim Londoncima koje spasilačke ekipe vade iz podzemne železnice.
Odbrambeni strogi državni mehanizam i te kako je cenzurisao neprijatne, krvave, jake slike događaja.
Za razliku od Izraelaca, najvećih žrtava udara na autobuse javnog prevoza, koji pokažu svaki detalj izbliza, Englezi nisu dopustili kamerama da se približe uništenom gradskom busu na manje od 200 metara i sve što je svet video jeste zumiranje polupokrivenog autobusa sa velike daljine. Sa glavnog poprišta napada, iz podzemne železnice, bilo je dozvoljeno prikazivanje tek nekoliko sekundi neutralne slike atmosfere snimljene slabom kamerom mobilnog telefona. Ali, tu nema krvi, nema jauka, nema panike, sve je čisto, sterilisano, unapred sprečena svaka jaka emocija viđenim, i garantovano bez traume po gledaoce.
Eto, ni u engleskim medijima, kada se ovako nešto desi, nema više demokratije za posao distribuiranja masovnih trauma građanstvu. Država preuzima kontrolu nad slikom, svakom mogućom slikom. Cenzura je i u Londonu savršeno profunkcionisala i zasad nisam čuo da se iko iz medija pobunio.
Nisu, dakle, dozvoljena besomučna ponavljanja nijedne scene u kojoj ima krvi i što može da dodatno traumatizuje javnost. Nisu Englezi Srbi pa da bedno, zločinački, čak besomučno, ponavljaju danima slike ubijanja iz Bosne pred desetogodišnjicu Srebrenice. Strogo je zabranjeno i nemoguće sprovoditi video-estetiku B-92, što će reći - agresivno korišćenje slike u nenovinarske i neinformativne svrhe, sa ciljem indukcije osećanja kolektivne krivice, dakle psihotizovanjem nacije. Šampioni borbe za demokratska i ljudska prava građana - Englezi bez kompleksa su nam demonstrirali kako je njihova država i te kako jaka i kako se ni malo ne libi da automatski anulira i najosnovnija ljudska prava kada proceni da je bit države ugrožena.
Ovo su nusefekti istorijske pokazne vežbe Al-kaide na telu Gordog Albiona koji zaslužuju pomniju i minuciozniju medijsko-sociološko-politikološku analizu.
|