Sve o aflatoksinima
Aflatoksini koji su otkriveni u mlijeku su najjači poznati kancerogen u prirodi. Ove hemikalije su zapravo prilično česte u prirodi i stvaraju ih gljive iz porodice Aspergillus.
Kako se javljaju?
Gljive Aspergillus su široko rasprostanjene! Najčešće se pojavljuju prije žetve na žitaricama, a mogu da se pojave u toku žetve, ali i poslije i u silosima ukoliko su žitarice izložene visokoj temperaturi i povećanoj vlažnosti u dužem periodu, piše Domino magazin.
Lanac ishrane
Kada jednom uđu u lanac ishrane teško se uništavaju. Čak ni veoma visoke temperature neće uništiti ovu hemikaliju. Recimo pečenje zagađene kafe na 180 stepeni u trajanju od 10 minuta će eliminisati samo 50 posto aflatoksina.
Ljudi
Kada u organizam uđe aflatoksin, jetra će učiniti sve da ga razgradi na manje opasne hemikalije. Američka Agencija za hranu i lijekove FDA kaže da povremeno izlaganje ovoj hemikaliji nije opasno za ljude i da se ona često nalazi u prirodi. Odrasle osobe imaju razvijen mehanizam zaštite i visoku toleranciju na ovu hemikaliju, pošto je široko rasprostranjena u prirodi. Ipak, ukoliko ste stalno izloženi njegovom dejstvu, opasnosti su veće, a najčešća bolest koja se javlja je upravo rak jetre.
Posebno su ugrožena djeca i ona bi svakako trebalo da izbjegavaju proizvode kod kojih postoji rizik zagađenja koliko god je to moguće. Izloženost aflatoksinima kod ljudi se može otkriti na osnovu analize krvi. Ukoliko ste stalno izloženi njegovom dejstvu, opasnosti su veće, a najčešća bolest koja se javlja je rak jetre.
Kako da smanjimo rizik?
Aflatoksini se javljaju u mlijeku i mliječnim proizvodima, ali vrlo često i u kikirikiju, kukuruzu, brašnu, pirinču, suncokretu, lješnicima, bademima, pistaćima i orasima.
Ukoliko primijetite da neka od hrane koju konzumirate na sebi ima plijesan, čini vam se da se ubuđala nemojte je jesti, pogotovo iz rizičnih grupa namirnica.
Otkriveno je da dijeta koja podrazumijeva povrće a posebno šargarepe, celer i peršun značajno smanjuje kancerogene efekte aflatoksina.[/center]