Citiraj:
Kandić za Nobela
Dvojica američkih kongresmena nominovali su Natašu Kandić i Fond za humanitarno pravo za Nobelovu nagradu za mir 2018. godine, prenosi Glas Amerike.
Nominaciju su podnijeli predsjedavajući Helsinške komisije američkog Kongresa, senator iz Misisipija Rodžer Viker i najviše rangirani demokratski član Odbora za spoljnopolitičke odnose Predstavničkog doma, kongresmen iz Njujorka Eliot Engel.
Kako se navodi u saopštenju koje je objavila Helsinška komisija, Nataša Kandić osnovala je Fond za humanitarno pravo u Beogradu 1992. godine kako bi dokumentovala teška kršenja ljudskih prava počinjena za vrijeme sukoba tokom raspada bivše Jugoslavije.
"Više od 25 godina kasnije, Fond za humanitarno pravo nastavlja da se bori za pravdu za žrtve ratnih zločina i suprotstavlja ekstremnom nacionalizmu i etničkim tenzijama koje i dalje tinjaju na Zapadnom Balkanu", piše u saopštenju.
U obrazloženju nominacije predsjedavajućeg Vikera i kongresmena Engela, između ostalog se kaže da je detaljna dokumentacija FHP o tim zločinima postala ključna za izvršenje pravde, kako u Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju, koji je okončao rad krajem 2017. godine, tako i u nacionalnim sudovima za ratne zločine u zemljama regiona.
"Glavni počinioci zločina, uključujući političke i vojne lidere, po prvi put od Drugog svjetskog rata pozvani su na odgovornost na međunarodnom nivou. Preživjelim žrtvama i traumatizovanim zajednicama u kojima su živjeli pružena je šansa da ponovo izgrade svoj život. Zemlje regiona podstaknute su da se pridržavaju vladavine zakona i prihvate naslijeđe strašne prošlosti", ističe se u saopštenju Helsinške komisije.
Kongresmeni navode da je Fond nastavio svoj rad "u sredini neprijateljski nastrojenoj prema borcima za ljudska prava", kao i da u Srbiji "suviše ljudi pokušava da negira stravične zločine ili ih opravdava satanizujući žrtve".
"...a još veći broj je ćutao dok se etničko čišćenje nesmetano odvijalo. Nasuprot tome, sa Natašom Kandić na čelu, FHP se javno oglašavao protiv činova agresije, izvještavao o počinjenim zločinima i odbacivao mržnju na kojoj su bili zasnovani. Iako je to nemoguće izmjeriti, uvjereni smo da su napori Fonda odvratili neka dodatana kršenja ljudskih prava", ističu senator Viker i kongresmen Engel.
Kongresmeni navode da je Nataša Kandić danas inspiracija novoj generaciji "posvećenih mladih profesionalaca koji vode FHP", kao i da "nema osobe niti organizacije dostojnije Nobelove nagrade za mir" i da bi odlazak nagrade u njihove ruke doprinio miru i pomirenju u regionu, ali i drugim dijelovima svijeta.
Rok za podnošenje kandidatura za Nobelove nagrade istekao je 31. januara u ponoć.
Kandidate mogu da predlažu članovi nacionalnih skupština i vlada suverenih država, članovi Međunarodnog suda pravde u Hagu, univerzitetski profesori, dobitnici ranijih Nobelovih nagrada za mir i članovi upravnih odbora organizacija koje su dobile nagradu kao i sadašnji i bivši članovi Norveškog Nobelovog komiteta.
Dvojica američkih kongresmena nominovali su Natašu Kandić i Fond za humanitarno pravo za Nobelovu nagradu za mir 2018. godine, prenosi Glas Amerike.
Nominaciju su podnijeli predsjedavajući Helsinške komisije američkog Kongresa, senator iz Misisipija Rodžer Viker i najviše rangirani demokratski član Odbora za spoljnopolitičke odnose Predstavničkog doma, kongresmen iz Njujorka Eliot Engel.
Kako se navodi u saopštenju koje je objavila Helsinška komisija, Nataša Kandić osnovala je Fond za humanitarno pravo u Beogradu 1992. godine kako bi dokumentovala teška kršenja ljudskih prava počinjena za vrijeme sukoba tokom raspada bivše Jugoslavije.
"Više od 25 godina kasnije, Fond za humanitarno pravo nastavlja da se bori za pravdu za žrtve ratnih zločina i suprotstavlja ekstremnom nacionalizmu i etničkim tenzijama koje i dalje tinjaju na Zapadnom Balkanu", piše u saopštenju.
U obrazloženju nominacije predsjedavajućeg Vikera i kongresmena Engela, između ostalog se kaže da je detaljna dokumentacija FHP o tim zločinima postala ključna za izvršenje pravde, kako u Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju, koji je okončao rad krajem 2017. godine, tako i u nacionalnim sudovima za ratne zločine u zemljama regiona.
"Glavni počinioci zločina, uključujući političke i vojne lidere, po prvi put od Drugog svjetskog rata pozvani su na odgovornost na međunarodnom nivou. Preživjelim žrtvama i traumatizovanim zajednicama u kojima su živjeli pružena je šansa da ponovo izgrade svoj život. Zemlje regiona podstaknute su da se pridržavaju vladavine zakona i prihvate naslijeđe strašne prošlosti", ističe se u saopštenju Helsinške komisije.
Kongresmeni navode da je Fond nastavio svoj rad "u sredini neprijateljski nastrojenoj prema borcima za ljudska prava", kao i da u Srbiji "suviše ljudi pokušava da negira stravične zločine ili ih opravdava satanizujući žrtve".
"...a još veći broj je ćutao dok se etničko čišćenje nesmetano odvijalo. Nasuprot tome, sa Natašom Kandić na čelu, FHP se javno oglašavao protiv činova agresije, izvještavao o počinjenim zločinima i odbacivao mržnju na kojoj su bili zasnovani. Iako je to nemoguće izmjeriti, uvjereni smo da su napori Fonda odvratili neka dodatana kršenja ljudskih prava", ističu senator Viker i kongresmen Engel.
Kongresmeni navode da je Nataša Kandić danas inspiracija novoj generaciji "posvećenih mladih profesionalaca koji vode FHP", kao i da "nema osobe niti organizacije dostojnije Nobelove nagrade za mir" i da bi odlazak nagrade u njihove ruke doprinio miru i pomirenju u regionu, ali i drugim dijelovima svijeta.
Rok za podnošenje kandidatura za Nobelove nagrade istekao je 31. januara u ponoć.
Kandidate mogu da predlažu članovi nacionalnih skupština i vlada suverenih država, članovi Međunarodnog suda pravde u Hagu, univerzitetski profesori, dobitnici ranijih Nobelovih nagrada za mir i članovi upravnih odbora organizacija koje su dobile nagradu kao i sadašnji i bivši članovi Norveškog Nobelovog komiteta.
jbtzm ja bih stavio 10 marki da ce je ovaj izrod dobiti
