KATRINA MENJA DEMOGRAFSKU STRUKTURU SAD
Najveće rasejanje crnih Amerikanaca
Ako izbeglice s američkog juga uspeju da izgrade novi život daleko od poprišta uragana Katrina, to bi moglo biti najveće rasejanje crnih Amerikanaca još od takozvane Velike migracije sredinom prošlog veka. Tada su crnci s juga krenuli put severa u potrazi za poslom i boljim životom.
Ako izbeglice s američkog juga uspeju da izgrade novi život daleko od poprišta uragana Katrina, to bi moglo biti najveće rasejanje crnih Amerikanaca još od takozvane Velike migracije sredinom prošlog veka. Tada su crnci s juga krenuli put severa u potrazi za poslom i boljim životom.
Sada su izbegli da bi spasili glavu. Uragan je prisilio više od milion ljudi da napuste svoje domove, mnoge od njih verovatno zauvek.
Zvaničnici kažu da će obnova trajati dugo. Ponovna izgradnja najteže stradalog Nju Orleansa verovatno će biti najveći projekat obnove u američkoj istoriji. Mnogi kvartovi moraće da se grade od temelja. Sve će to, prema procenama stručnjaka, koštati između 80 i 100 milijardi dolara, koliko Ameriku godišnje košta rat u Iraku.
Izbeglice, međutim, nemaju vremena da čekaju. Mnogi koji su prispeli u Hjuston, najveći pojedinačni centar za zbrinjavanje žrtava Katrine, nagoveštavaju da se neće vratiti kući.
Na hiljade crnaca koji su u uraganu ostali bez igde ičega, pokušaće da se izbore za novi život u Teksasu i drugim američkim saveznim državama.
Zamenik šefa njuorleanske policije Voren Rili kaže za Rojters da zvaničnici ljudima otvoreno govore da se ne vraćaju u grad jer je uništen: "Nema kuća, nema posla, nema ničega, sve je uništeno".
Mnogi izbegli, poput Persija Molera (26) iz Nju Orleansa, svesni su da veoma dugo neće moći da se vrate normalnom životu. "Ako će to potrajati mesec, mogao bih da se vratim u Nju Orleans, ali ako će trebati godina dana, ne želim da čekam toliko", kaže Moler.
Eksperti smatraju da je suviše rano za preciznije prognoze o tome kakve će dugoročne demografske posledice imati katastrofa Nju Orleansa, kolevke džeza sa manje od pola miliona stanovnika, od kojih su dve trećine crnci. Jedan od mogući scenarija je i masovno, trajno iseljavanje.
"Imamo 300.000 do 400.000 ljudi, mahom siromašnih i bez posebnih kvalifikacija. Oni neće moći da čekaju godinu ili dve da se grad i region obnove", kaže Barak Obama, jedini crni član Senata. Ti ljudi, dodaje, moraju odmah da pronađu novi posao, novi dom, moraju da upišu svoju decu u školu. A, to bi moglo da promeni demografsku strukturu celog regiona.
Južne američke savezne države, uključujući Luizijanu, Arkanzas, Misisipi, Alabamu, Džordžiju i Južnu Karolinu, kao postojbina ropstva, istorijski su bile dom za najveću koncentraciju crnačkog stanovništva u SAD.
Godine 1830. skoro 60 odsto stanovnika Luizijane su činili crnci, a još 1900. je oko 85 odsto američkih crnaca živelo na jugu SAD. Između 1940. i 1970, zbog ekonomskih razloga, oko pet miliona crnaca je napustilo jug i krenulo na sever, ka Čikagu, Detroitu, Njujorku... To je bila najveća unutrašnja migracija u istoriji SAD.
Katastrofa koju je doneo uragan Katrina potencijalno bi mogla da ima sličan efekat, smatra senator Obama.
Nikolas Leman, autor knjige "Obećana zemlja: Velika crnačka migracija i kako je to promenilo Ameriku", smatra da je još rano za tvrdnju da bi Katrina mogla da prouzrokuje trajno raseljavanje stanovništva.
On, međutim, upozorava vlasti da izbegle iz Nju Orleansa i drugih stradalih gradova ne smeštaju u izolovana područja. "Moraju pažljivo da razmisljaju da bi izbegli stvaranja novih crnačkih geta", ističe Leman.
|