Citiraj:
Velika Britanija, pod vođstvom "čelične lejdi" Margaret Tačer, najozbiljnije se pripremala za treći svjetski rat.
To pokazuju i dokumenti s kojih je nakon tri decenije skinuta oznaka tajnosti.
Kao i u slučaju Prvog svjetskog rata, i ovaj je trebalo da počne u Jugoslaviji, piše britanski "Dejli mejl".
U slučaju nužde, Britanija je bila spremna da izvede nuklearni napad na zemlje "iza gvozdene zavjese", ali ne i na Sovjetski savez.
U to vrijeme najvećih tenzija između Istoka i Zapada, nakon sovjetske invazije na Avganistan 1979., državni službenici u Velikoj Britaniji svake dvije godine učestvovali su u vojnim vježbama.
"Dejli mejl" se dokopao "Ratne knjige", skripte vježbe izvedene u martu 1981., deset mjeseci nakon smrti jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita.
Koliko je bila ozbiljna, govori već i to što je ta gigantska ratna igra trajala pune dvije sedmice.
U to vrijeme SSSR vodi Leonid Brežnjev, a SAD Ronald Regan. Odnosi Istoka i Zapada dosegli su najnižu tsčku od Kubanske krize iz 1962. godine, kad je svijet bio prvi put nadomak nuklearnog rata.
Sve je počelo nagomilavanjem snaga Varšavskog pakta na granice Jugoslavije, 9. marta. Kao i u Prvom svjetskom ratu, okidač sukoba je na Balkanu, ističe list. Za Jugoslaviju piše da je nominalno komunistička zemlja, ali se okrenula prema Zapadu.
Tog prvog dana vježbe, Britanija i SAD šalju dodatne trupe u Zapadnu Njemačku, dok stižu izvještaji o ruskim brodovima koji napadaju ribarske brodove u Sjevernom moru.
Do večeri 11. marta sukob se već činio neizbježnim. SSSR je nagomilavao trupe na granici prema Turskoj i između Bugarske i Jugoslavije, a NATO pojačava svoje snage u Njemačkoj i Skandinaviji.
Dva dana poslije kriza je na vrhuncu zbog prodora Varšavskog pakta u Jugoslaviju. Irak napada istočne dijelove Turske, pogoršava se kriza oko Norveške. U Britaniji ponestaje hrane i benzina, vlada proglašava vanredno stanje.
Do nedjelje 15. marta Varšavski pakt s više od 20 divizija okupirao je Jugoslaviju, Britanija očekuje ruski napad.
U ponedjeljak u šest ujutro Britance su probudili vazdušni udari. Soveti su sa 100 bombardera napali britansku protivazdušnu odbranu. Rusi izvode desant na Norvešku. Poslijepodne u drugom vazdušnom napadu gađaju sedam britanskih avio baza, nakon čega Velika Britanija objavljuje rat Sovjetskom Savezu.
Dan kasnije, stotine Britanaca gine u vazdušnim udarima, dok iz Jugoslavije dolaze informacije da su Sovjeti počeli koristiti hemijsko oružje. Do 19. marta Sovjeti su okupirali sjever Norveške i polako preuzimaju prednost u borbama u Njemačkoj.
Noću u novim udarima gine hiljade građana širom Britanije.
Nakon još jedne noći pune bombi, u zoru 20. marta Sovjeti koriste nervni plin u napadu na Škotsku i Mančester.
Rusi probijaju granicu Zapadne Njemačke, tamošnji NATO-ov komandant traži nuklearne udare na vojne baze u Istočnoj Njemačkoj, Čehoslovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj. Čak ni u vježbi nisu se usudili udariti direktno na Sovjetski Savez.
Nakon svega što se dogodilo, odluka "čelične lejdi" bila je neizbježna, piše list: odobrila je nuklearni napad.
Srećom, sve se to desilo u vojnoj vježbi.
Tok rata
1. dan
Rat počinje nagomilavanjem snaga Varšavskog pakta na granicama Jugoslavije
3. dan
NATO šalje pojačanja svojim snagama u Njemačkoj i Skandinaviji
5. dan
Varšavski pakt napada Jugoslaviju, a Irak napada sjever Turske
7. dan
20 divizija sovjetske vojske okupiralo je Jugoslaviju
8. dan
Prvi udari na Veliku Britaniju, London proglašava rat SSSR-u
11. dan
Rusi okupirali sjever Norveške, preuzimaju prevlast u borbama u Njemačkoj, Grčkoj, Turskoj, Italiji...
12. dan
Zapovjednik NATO-a traži nuklearne napade na 26 ciljeva u istočnoj Evropi, Tačerka kaže 'da'
(MONDO)
