banjalukaforum.com

а шта ћемо са Хрватима у Загорју?
живе у два различита села и не могу се разумјети кад причају?

recimo selo guščerovac priča jednom vrstom kajkavskog, a piškovec drugom, sela su udaljena par kilometara i ne razmeju se

Hrvati više vole "Neretvu" od Ivice Kostelića
Komentara 32
| veličina teksta:+-

Ratni spektakl Veljka Bulajića "Bitka na Neretvi" u subotu je uz ekran HRT-a privukao čak 18,7 posto gledalaca u Hrvatskoj. Taj podatak ima posebnu težinu kada se zna da je film snimljen pre 43 godine gledalo više ljudi nego prenose skijaških trka u kojima se očekivala pobeda Ivice Kostelića, hrvatskog sportskog heroja, i to na Sljemenu, na domaćem terenu.

Drugu vožnju skijaša u četvrtak je pratilo 18,3, dok je u utorak za nastupe skijašica bilo zainteresovano 13,3 posto hrvatske TV publike.

Film Veljka Bulajića ovih dana je ponovo aktuelan pošto se očekuje njegovo ponovno prikazivanje u svetskim bioskopima, zajedno sa ostalih 9 filmova koje je moskovski filmski festival uvrstio među 10 najboljih ratnih ostvarenja u istoriji svetske kinematografije.

Tim povodom, režiser Bulajić dao je intervju "Večernjem listu" u kome je, osim o "Bici na Neretvi" i jugoslovenskom filmu, govorio i o poslednjem ratu na ovim prostorima odnosno njegovom tretmanu u hrvatskoj kinematografiji.


Sanader stopirao film o Vukovaru

Na pitanje zašto u Hrvatskoj nema "pravog" filma o ovoj temi, Bulajić je rekao: "Bilo je ljudi koji nisu hteli, bilo je jakih klanova koji su onemogućili nekoliko bitnih autora da realizuju filmove, među kojima i mene".


Upitan da li je tokom priprema za realizaciju filma "Vukovar" prvo imao dogovor, a onda razilaženje sa Ivom Sanaderom, Bulajić je odgovorio: "Da, ali ne bih o tome", dodajući da je upravo bivši hrvatski premijer stopirao realizaciju tog filma.

HRVATSKI LINGVISTI KRITIKUJU PREMIJERA: Milanoviću, vrati nam riječ šport. Takvu smo je primili iz Njemačke i Austrije!
Srijeda | 04.01.2012.
Hrvatski jezikoslovci (u prevodu, lingvisti) okupljeni u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje objavili su otvoreno pismo hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću protiveći se novim imenima dva ministarstva - Ministarstva zdravlja te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.




Smatraju da je nepotrebno mijenjati riječ šport riječju sport te da je pogrešan naziv Ministarstvo zdravlja, prenosi Index.hr.

"U hrvatskome jeziku supostoje istoznačne riječi sport i šport. Prema njemačkome i austrijskome izgovoru primili smo riječ šport. Poslije je iz engleskoga preuzeta i riječ sport. Neki priručnici hrvatskoga jezika te riječi normativno izjednačuju, dok drugi daju normativnu prednost riječi šport. Stoga smatramo da je nepotrebno riječ šport u imenu ministarstva zamijeniti riječju sport", stoji u otvorenom pismu.

Što se tiče riječi "zdravlje" u imenu Ministarstva zdravlja, jezikoslovci pojašnjavaju da je zdravlje "stanje organizma pri normalnome radu organa, dobro fizičko i psihičko stanje", a zdravstvo "djelatnost koja se bavi zaštitom zdravlja i liječenjem bolesti", a s obzirom da se ministarstvo nesumnjivo bavi djelatnošću, a ne stanjem organizma, ono bi se moralo zvati Ministarstvo zdravstva.

"Ime Ministarstvo zdravlja oblikovano je vjerojatno prema engleskome uzoru (Ministry of Health), ali se pritom ne uzima u obzir da u engleskome ne postoji jednorječna istovrijednica hrvatske riječi zdravstvo (zdravstvo se prevodi kao health services, medical services, health care i health care industry).", stoji u pismu jezikoslovaca koji dodaju da je model imenovanja ministarstava - Ministarstvo + djelatnost kojom se ono bavi označena imenicom u genitivu dosljedno proveden u imenima svih hrvatskih ministarstava (npr. Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo financija, Ministarstvo pravosuđa) potvrđen već dulje vrijeme te da nije u suprotnosti ni s jednim od pravila hrvatske standardnojezične sintakse. "Stoga smatramo da ga ne treba mijenjati", poručuju.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/em)