06.03.2005 18:37
OTKRIĆA - Sandra Witelson, američka znanstvenica poznata po studiji o mozgu Alberta Einsteina, ustvrdila nakon svojih istraživanja da je i mozak – spolni organ
Muško-ženske razlike u mozgu
Autor Marina Šerić
U posljednjih desetak godina tehnološka dostignuća omogućila su znanstvenicima da preciznije zavire u ljudski mozak i otkriju kako funkcionira. Jedan od najvažnijih rezultata tih istraživanje jest otkriće da ženski i muški mozgovi funkcioniraju posve različito. Tako je Sandra Witelson, znanstvenica koja je postala poznata po studiji o mozgu Alberta Einsteina, ustvrdila nakon svojih istraživanja da je i mozak spolni organ. No, tome bismo mogli dodati da su i oči, uši te nos seksualni organi budući da i oni kod muškaraca i žena funkcioniraju različito.
Kromosomi
I genetičari okupljeni oko projekta utvrđivanja ljudskog genoma toj su temi dali svoj prilog istaknuvši da se muškarci i žene razlikuju u 78 gena. Kromosom Y, odnosno muški kromosom, posve je "mapiran" i pokazalo se da na njemu ima samo 78 gena, dok ih na ženskom, X kromosomu ima na tisuće. Zajedničkih je samo 19 gena. No, zanimljivo je da Y kromosom ima jedan gen više za mozak nego X kromosom. Od tih 78 gena čak ih se 60 bavi isključivo kontroliranjem proizvodnje sperme, jedan je "glavni prekidač", koji određuje muški spol, tri se bave kontrolom proizvodnje određenih proteina, a jedan ima još neutvrđenu funkciju povezanu uz mozak. Ostalih 13 su nepoznanica, a znanstvenici smatraju da bi otkrivanje njihovih tajni moglo dovesti do preciznog dijagnosticiranja muške neplodnosti tj. njezina liječenja. Iako su znanstvenici prije strahovali da bi kromosom Y mogao brzo izumrijeti (za pet milijuna godina), laknulo im je nakon što se pokazalo da je on još dovoljno vitalan i da muškarcima ostaje još oko 50 milijuna godina egzistencije na planetu Zemlji.
Ipak, uzme li se sve to u obzir, i znanstveni amater može zaključiti da bi teoretski iduća stuba evolucije bilo biće koje bi imalo samo ženske, X kromosome. Nemojte se bojati (ili se veseliti) jer to sigurno nećete doživjeti.
Potencijali
Vratimo se istraživanju ljudskog mozga i rezultatima koji bi i te kako mogli pomoći i ženama i muškarcima u tome da posve razviju svoje potencijale.
Počnimo sa školskom djecom. U posljednjem broju američkog magazina Time objavljena je velika tema o tome zašto se znanošću bavi mnogo manje žena nego muškaraca. Tu se navodi i istraživanje koje je rezultiralo podatkom da kod djevočica mozak vrhunac razvoja postiže sa jedanaest i pol godina, dok kod dječaka to nastupa s četrnaest i pol godina. Većina dijelova mozga razvija se brže kod djevojčica, no neki se dijelovi ipak brže razvijaju kod dječaka, primjerice centri za orijentaciju i vizualnu percepciju. Djevojčice su jače u verbalnim vještinama, u razvoju rukopisa i prepoznavanju lica te društvenim vještinama. Nije, stoga, čudno što muškarac i žena koji gledaju isti krajolik vide posve različite stvari. Žene vide boje i teksture, a muškarci odnose u prostoru.
To objašnjava i zašto se dječaci više vole igrati pokretnim igračkama, primjerice autićima, a djevojčice živopisno odjevenim lutkama. No, ove razlike mogle bi imati zanimljivu posljedicu, a to je da bi i za jedne i za druge bilo bolje da u osnovnoj školi sjede u odvojenim razredima jer im se mozgovi razvijaju različitim tempom i rasporedom. U mješovitim razredima obje su strane na šteti pa nije čudno što se javljaju averzije prema nekim predmetima ili neuspjeh.
U priči o tim razlikama, koje je razvoj suvremene znanosti učinio opipljivijima, treba dodati sve društvene stereotipe o muškim i ženskim ulogama u društvu. Ako se zapitate tko je u cijeloj priči u prednosti, odgovor je nitko. Ni muškarci ni žene ne mogu se proglasiti višim bićima. Oni su naprosto različiti i u tome je sva istina i ljepota.
|