Nedavne ankete izvršene u republikama bivše Jugoslavije pokazuju da određen broj građana sumnja u to da krvoproliće koje se desilo tokom devedesetih „možda i nije bilo baš najbolji način da se zemlja raspadne“.
Iako je broj neopredeljenih još uvek preko 50 odsto, čak 31 odsto građana sada smatra da je postojala i bolja opcija od toga da na desetine hiljada ljudi pogine u višegodišnjem konfliktu, što je veliki napredak u odnosu na prethodno istraživanje pre pet godina, kada je u ovoj kategoriji bilo tek 19 odsto ispitanika.
Kao osnovni problem, građani navode da je nemoguće jasno videti kako bi se situacija razvijala da se zvanične i paravojne oružane snage nisu sukobile i tom prilikom poubijale ogroman broj nedužnih civila, ostavljajući za sobom pustoš nesagledivih razmera.
Ivica Dačić, predsednik partije koju neki građani iz bivše Jugoslavije vide kao „skoro pa donekle umešanu u konflikt“, slaže se da je teško doneti neki definitivan zaključak na osnovu ponuđenih činjenica.
- Ako gledamo iz tadašnje perspektive, imali smo prilično jasnu opciju: ili da učestvujemo u sveopštem ratu koji će definitivno razoriti celu zemlju, ili da u njemu ne učestvujemo. Da me sada sa ovom pameću i iskustvom koje imam pitate šta bih tada izabrao, opet bih morao dva puta da razmislim – tvrdi Dačić.
Vladimir Šeks, član stranke HDZ, za koju takođe postoje indicije da je imala „nekakvog neodređenog perifernog“ udela u ratu, danas, dvadeset godina kasnije, pravi paralelu sa raspadom Čehoslovačke.
- U vreme raspada Jugoslavije, došlo je do mirnog razdvajanja Čehoslovačke, i nekima je palo na pamet da bi to možda mogao da bude recept koji bi trebalo primeniti i na našu zemlju – kaže Šeks – Ipak, i nakon temeljnih analiza koje smo tada vršili, niko nije mogao sa sigurnošću da tvrdi da je to bezbolniji put.
Istovremeno, mirno razilaženje je bilo potpuno neproveren i nepoznat metod na ovim prostora, što nas je dodatno plašilo. Sulejman Tihić, član one treće, bošnjačke stranke, u nekim istorijskim krugovima nazvane kao „ona treća stranka“, koja „kao da jeste bila prisutna u ratu u bivšoj Jugoslaviji“, takođe nije umeo da odgovori da li je opšti rat bio najpametnija opcija.
- Voleo bih da me neki stručnjak ubedi da postoji dokaz da svi ljudi koji su nastradali u ratu ne bi danas bili mrtvi, čak i da se rat nije desio – kratko je Tihić prokomentarisao anketu.
Za razliku od neodlučnosti ispitanika kada je reč o ratu na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine, većina stanovništva Srbije smatra da je, „iz očiglednih razloga“, jedino rat na Kosovu imao nekog smisla.