superhik je napisao:
Bila dva konja, suparnika. Crni i beli. Stalno su se takmičili ko je brži.
Beli konj je svaku trku bez izuzetka gubio, iako se mnogo više i ozbiljnije
pripremao od crnog. Štaviše, beli konj je vodio zdrav život, pravilno se hranio,
nikada u životu nije zapalio cigaretu, nije pio čak ni za rođendan, ustajao je rano,
išao u teretanu... Dok je za to vreme crni konj pio, pušio, duvao, jurio cice,
vodio totalno boemski život i ništa ga nije tangiralo.
Pred sledeću trku, beli konj odluči da se spremi još bolje nego inače, a crni konj
ode u kafanu da se napije sa društvom. I tako je beli konj vežbao, trčao, radio
trbušnjake, sklekove, čučnjeve i sve ostale stvari koje konji rade pred važnu
trku, dok se za to vreme crni konj opijao, duvao i radio sve stvari koje se nikako
ne preporučuju konjima pred važnu trku.
Poslednjeg dana pred trku, beli konj se odmarao i opuštao mišiće, dok su crnog
drugari pokušavali da odnesu kući, onako kontuzovanog. Sledećeg jutra, tačno
u 7 i 30, beli konj se pojavio na dogovorenom mestu pun snage i svežine, ispavan,
odmoran i dobrog raspoloženja. Crni konj je došao neobrijan, sa kesama ispod
zakrvavljenih očiju.
Na znak za start obojica su krenuli, i crni konj je odmah ostavio belog podosta iza
sebe, tako da je na cilj stigao nekih 20 sekundi ranije i odmah otišao sa društvom
da se napiju i proslave njegovu pobedu. Beli konj, onako tužan i razočaran, krene
kroz šumu pognute glave i sve vreme se naglas vajka: "Kako, bre, svaki put ovaj
da me pobedi i to još onako mamuran i neispavan, a ja se toliko spremam, trudim,
vodim zdrav život i sve uzalud..."
Čuje to svinja koja je slučajno prolazila tuda, bilo joj žao, pa priđe belom konju
da ga uteši: "Daj, bre, konju, nemoj da se bedačiš. Biće još trka i dana za
megdana, jednom ćeš ga pobediti sigurno!"
Na to se beli konj zabezeknu: "Oh, bože! Svinja koja govori?!?!?!"
Ovaj vic sam cuo prije 10-15 godina i svaki put kad se prisjetim i kad ga pricam,odvalim se od smijeha,jak do bola,samo kod mene je verzija sa kokoskom koja govori.
