J-22 Orao ponos avio industrije SFRJ Sa jednog sajta prenosim:
Namena: Jurisnik, jednosed
Pogonska grupa: dva turbomlazna motora Rolls-royce Viper Mk 663-41 potiska 17,79KN bez DS I 22, 24 KN sa DS(Dopunsko sagorevanje goriva, forsaz)
Duzina: 14,9m, visina 4,5m, raspon krila 9,62m, povrsina krila 26m kvadratnih
Mase: prazan 5 700Kg, normalna u poletanju 8 400Kg, maksimalna u poletanju 11 200Kg
Performanse: maksimalna brzina na nivou mora 1260Km/h, pocetna brzina penjanja 4500m/min vrhunac leta 13200m, borbeni radijus u profilu leta ni-ni-ni (profil leta nisko-nisko-nisko) sa cetiri lansera raketa 128mm – 160km
Naoruzanje: dva dvocevna topa GS-23L kalibra 23mm sa po 200 granata, 2800Kg ubojnih sredstava na jednom podtrupnom i cetiri podkrilna nosaca
Vazduhoplovno-tehnicki institut iz Beograda je 1968. god. Izradio studiju aviona Orao-jurisnika, u sekundarnoj ulozi frontovskog lovca, pogonjenog sa dva Rolls-Royce motora Viper koji su vec korisceni na ranijim konstrukcijama Galeb I Jastreb. Krajem 1969. god. Vlade Jugoslavije I Rumunije su se dogovorile da se poslovi I troskovi nastavka razvoja podele u odnosu pola-pola. Za projekat YUROM tehnoloska podrska je stigla iz Zapadne Evrope. U Velikoj Britaniji je kupljena licenca za motor i deo avionike, a stajni trap je projektovan u Francuskoj. Osnovni tehnicki planovi dovrseni su sredinom 1972. godine iako je rad prilicno otezan i usporen nedostatkom iskustva kod rumunskih strucnjaka. Napravljeni su planovi za buducu serijsku proizvodnju. Finalizaciju jugoslovenskih primeraka i izradu krila i kormila pravca preuzeo je Soko, fabrika Utva – izradu zadnjeg dela trupa, krilaca i nosaca. Rumunskoj fabrici Iav (Intreprinderea de avioane) su na osnovu podele pripali prednji deo trupa, horizontalni stabilizatori i dopunski rezervoari za gorivo.
Dva prototipa poletela su 30. oktobra 1974. godine u razmaku od dvadeset minuta. Prvi je bio jugoslovenski avion sa evidencijskim brojem 25001 koji je danas izlozen u Muzeju vazduhoplovstva na aerodromu Surcin. Novembra 1976. godine u Mostaru je poleteo prvi dvosed. Identican rumunski avion sledio ga je januara 1977. godine. Letna ispitivanja cetiri prototipa pokazala su da je bitno premasena planirana masa sto je umanjilo performanse i nosivosti ubojnih sredstava. Nizom izmena koje su primenjene na predserijskim avionima izradjenim pocetkom osamdesetih godina smanjena je masa za oko 600Kg. Definitivno resenje je bilo povecanje potiska motora Viper-ugradnjom komore za dopunsko sagorevanje goriva. U saradnji sa kompanijom Rolls-Royce partneri, jugoslovenski zavod Orao i rumunska Turbomekanika su osvajali proizvodnju Viper 633-41. U medjuvremenu jugoslovensko RV(Ratno vazduhoplovstvo) i PVO(protiv vazdusna odbrana) je opremilo 353. IAE (izvidjacka ivijacijska eskadrila) u Mostaru i 351. IAE u Cerklju predserijskim jednosedima i dvosedima prepravljenim u izvidjace sa vojnim oznakama IJ-22 i INJ-22(izvidjac-nastavni-jurisni). Konterjner sa izvidjackom opremom je postavljen na podtrupni nosac. Naknadno je isporucena dodatna serija izvidjaca koja je imala pocevanu povrsinu krila ugradnjom strejkova. Ukupno je isporuceno 26 IJ-22 i 9 INJ-22. Rumuni su svoje avione IAR-93° sa motorima bez dopunskog sagorevanja uvrstili u jurisne eskadrile zbog potrebe za neodloznom zamenom davno zastarelih Mig-17
Pojacani orao SY-1 kasnio je zbog problema sa razvojem komore za DS, pa je prototim poleteo tek 20. oktobra 1983. godina. Veca snaga motora i dodatno smanjenje mase postignuto novim tehnologijama izrade konstrukcije znacajno su podigli performanse. Probni pilot Marjan Jelen je 22. novembra 1984. godine u poniranju premasio brzinu zvuka. Sa jurisnicima J-22 i trenaznim dvosedima sa punim borbenim sposobnostima NJ-22, do kraja osamdesetih, popunjene su tri eskadrile JRV -238. IBAE(Lovacko Bombarderska Avijacijska Eskadrila) u Cerklju, 241. IBAE u Skoplju i 242. IBAE u Podgorici. Ukupno je naruceno 206 aviona za oba ratna vazduhoplovstva. Zbog raspada SFRJ i gradjanoskog rata nisu dovrseni svi primerci. Na aerodromu Mahovljani u blizini Banja Luke, nakon povlacenja federalnih bojnih snaga u SRJ, ostala je pod kontolom srpskih vazduhoplovnih snaga eskadrila sa 12 Orlova. Nekoliko aviona je letelo na borbene zadatke sa krajiskog aerodroma Udbina.
IAR-93B, rumunski pandan J-22, je skromnije opremljen I naoruzan. Na njima lete piloti dve eskadrile 67. Lovacko-bombarderskog puka u Krajovi.
Korisnici: Jugoslavija, Rumunija, Republika Srpska
Po meni jedan od najvećih grešaka YU namjenske