chils je napisao:
slazem se da dobar ventilator brze cirkulise vazduh ali jarane ja kad odem u cenifu pa sjednem da procitam novine necu da mi iznad glave tutnji usisna grana ko disko klubu
ja srecom u svom stanu imam prozor u cenifi i nema sikiracije za luftanje
e sad jedno pitanje ja imam 2 stana u BL jedan je napravljen 1990 zadnji stanovi koji su radjeni prije rata i stan je ocaj hladan ko frizider zidovi su bili neravni plafon imao kvrge hiljadu cuda nije valjalo sve se to tokom godina saniralo koliko toliko ali nikad to nije to
drugi stan sam kupio prije 4 godine stara gradnja 1961 godiste zidovi 45 centimetara dupla cigla deset stanova u haustoru na 5 spratova imam grijanje u podrumu
posto mi prolaze cijevi od grijanja kroz podrum nema sanse da bi ga mjenjao.
e sad hoce mi neko od ovih forumasa koji vole novogradnju reci zasto ??? ubi me to pitanje nije mi jasno ni po kojem osnovu bar onim koje ja sebi navodim kao neke standarde za gradnju
Što se tiče duple cigle, ovdje ta cigla ima jako malu konstruktivnu ulogu - jer je kruta i pretpostavljam da između njih stoji rabic-mreža kao jedini oblik armiranja, te samim tim i elastičnosti pomenutog zida. Što se tiče masivnosti, prednost je ljetna. Dakle, jako teško se ugriju prostorije. Što se tiče grijanja, u ovakvim zgradama sezona grijanja po pravilu počinje prije, ali i završava.
Što se tiče Jugo-gradnje oko 1990. godine, ovdje su inženjeri - kao i većina njih danas - davali prednost samo konstruktivnom dijelu, koji i jeste najvažniji... ali ne i jedini. Što se tiče termičkih svojstava materijala (Jugoslavija je Kraljevina armiranog betona) može se samo reći da su toplotni gubici enormni u odnosu na isti zid sa čak i jadnom izolacijom. Po pravilu fasadni dio se mora raditi kao neprobojan za vjetar i vodu - i mislim da je ovaj dio ispoštovan. Izolacija nije! Zavisno od namjene postoji više miliona varijanti, ali u Austriji... ne kod nas. Kod nas sve ide "od oka," s'tim da pola ide majstoru poslije potpisa nadzornog.
Sa treće strane, gubici u zgradama su poželjni vlastima, jer veći gubitak znači veću potrošnju - a tim i veću cijenu grijanja. Sa četvre strane, izvođaču je danas takođe cilj veći utrošak materijala, jer to znači i višu cijenu po kvadratu. Zaključak: ne bi baš generalizovao u smislu stara i nova gradnja. Stvari su ovdje kao i druge u životu... zasebni slučajevi. Dakle, ako neko ide kupovati stan, treba obavezno naći nekog ko se makar malo bavi građevinom... otići u stan, ne u neki drugi, nego u tačno onaj koji kupuje i obratiti pažnju kako na grubi dio građevine, tako i na završni. Posebnu pažnju po deseti put ima izolacija, posebno karakteristična mjesta (termo-brane) i mogućnost kondenziranja vodene pare (truljenje, šteta, gljivice).
Odeš kupiti auto bez mehaničara... svejedno ćeš do mehaničara ako budeš imao sreće. Sa stanom nećeš imati drugu priliku ako pljusne na tebe. Dakle, ko ide bez svog stručnog lica kupovati stan, bolje da ga ni ne kupuje nikako. Isto vrijedi i za izgradnju kuće.
Napomena: Neravnine i sitne pukotine ne znače loše izvođenje. Upravo suprotno... zašto stavljati čelik u beton ako nema savijanja? Neravnine su neizbježne! Kad se pregledaju važi pravilo da su manje od 250-og dijela raspona (L/250) horizontalnih elemenata (grede, ili ploče). Za stubove i zodove važi 200-i dio raspona. Ipak, sa vremenom će se i one povećati.