Kad za par godina preko provizija svedu fondove na nulu, onda ce ih Vlada postaviti na druge direktorske funkcije jer su pokazali da su u privatnim firmama izuzetno vodili o imovini (akcijama) gradjana.
http://pressrs.ba/sr/vesti/vesti_dana/s ... dove!.htmlBanjaluka 14. 06. 2012
PRESS RS
IMOVINA GRAĐANA SE TOPI, PROVIZIJE POSREDNIKA RASTU
Menadžeri pelješe fondove!
Društva za upravljanje investicionim fondovima prošle godine su naplatila čak 10 miliona maraka provizije za svoje usluge, iako vrednost imovine fondova godinama vrtoglavo pada!TRGOVINA AKCIJAMA ZAMRLA Zarade menadžera uskoro će „pojesti" imovinu fondova
U proteklih pet godina kapital svih 13 investicionih fondova u RS pao je sa 500 miliona KM na 360 miliona. Pad je delimič no posledica ekonomske krize, ali je činjenica da su zarade onih koji vode fondove, bez obzira na to, doživele neverovatan porast.Građani od akcija nemaju ništa
Kako pokazuju podaci Komisije za hartije od vrednosti, menadž eri u 11 društava lane su zaradili 19 odsto više nego 2010. godine. Međutim, vrednost imovine fondova, a time i akcija koje su građani uložili tokom privatizacije, umesto uvećanja, doživela je ogroman pad.
Jović: Veliki uzimaju najviše
Vladan Jović, direktor društva za upravljanje „Vib fonda", kaže da je većina društava spremna da podrž i izmene zakona koje idu u pravcu ograničenja visine provizije. Međutim, Jović tvrdi da situacija nije baš crno-bela i da se veći deo naplaćene provizije odnosi na dva najveća društva, „Cepter" i „Kristal", dok ima i društava koja jedva preživljavaju.
- Zato sam uveren da izmena zakona, ako je to moguće, treba da napravi određenu razliku između malih i velikih fondova. Jer veliki uzimaju velike provizije, dok oni koji upravljaju malim fondovima nemaju novca ni da omoguće normalno poslovanje društva
- ističe Jović.
Naknade investicionih menadž era, od kojih neki za celu godinu nisu kupili nijednu akciju da bi povećali vrednost fonda, iz godine u godinu rastu, pa je, prema zvaničnim podacima, do sada na ime provizija isplaćeno čak 85 miliona KM. Da neki od njih za tolike pare ne rade gotovo ništa, najbolje ukazuje izveštaj komisije u kojem se navodi da neka društva za celu godinu nisu prodala nijednu akciju fonda, što ih, s druge strane, nije omelo da obračunaju proviziju.
Apsolutni rekorder je društvo „Cepter", koje je obračunalo proviziju od 2,7 miliona KM.Siniša Božić, predsednik UO Udruženja akcionara investicionih fondova, tvrdi da će, ako se nastavi ovakav trend, imovina fondova za nekoliko godina nestati.On kaže da 460.000 građana koji imaju akcije u fondovima od njih nemaju nikakve koristi, za razliku od menadžera koji rade u njihovo ime.- Oni uredno inkasiraju milionske provizije, iako imovina fondova konstantno opada, a nema ni trgovanja akcijama. U proseku, društva za upravljanje fondovima imaju po nekoliko zaposlenih, a uspevaju sebi da obezbede milionske zarade, što je neviđen slučaj u svetu. Na taj način dolazi do laganog topljenja imovine građana, koja ide u džep privatnim društvima za upravljanje. Ako se ovako nastavi, bojim se da će za od pet do sedam godina kompletna imovina fondova „izvući" na ovaj način - upozorava Božić.
Ustavni sud protiv komisije
On dodaje da je zbog toga neophodna hitna promena Zakona o fondovima, da bi se sprečilo bogaćenje pojedinaca na račun siromašenja akcionara.
Bez obzira mnoge apele, svi dosadašnji pokušaji ograničavanja provizije neslavno su se završili. Komisija za hartije od vrednosti je još 2007. godine ograničila proviziju, ali to rešenje je tri godine kasnije oborio Ustavni sud RS, na osnovu žalbe društava za upravljanje fondovima.
Predrag Gajić, član Komisije za hartije od vrednosti, procenjuje da su samo na osnovu ove odluke suda društva inkasirala milionsku razliku.
- Drastičan porast njihove provizije direktna je posledica upravo odluke Ustavnog suda, kojom je poništena naša odluka o visini provizije. U međuvremenu, provizija društava je doživela ogroman porast, iako je potpuno nenormalno da neko uzima proviziju za nešto što niko ne traži na tržištu kapitala! Ipak, ključni problem je sam Zakon o investicionim fondovima, pošto propisuje da se provizija obračunava na osnovu knjigovodstvene vrednosti imovine fonda, koja je daleko viša od tržišne. Upravo s tim ciljem je pokrenuta izmena zakona, pa se sada predlaže da se provizija obračuna na osnovu tržišne vrednosti fondova, što bi je znatno ograničilo - objašnjava Gajić.
On dodaje da su aktivnosti na izmeni zakona u toku i da nov tekst priprema radna grupa Ministarstva finansija i društava za upravljanje fondovima.
Dragan Risojević