Većinu novinara koji "savjetuju" o zdravlju i ishrani treba u zatvor.
[url]Other dairy products
Tables A and B in the supplementary appendix show the baseline characteristics of the participants by categories of cheese and fermented milk products (yogurt and other soured milk products). The distribution of the covariates displayed a similar pattern to that of milk intake categories. In a sensitivity analysis, the risk estimates of the outcomes associated with consumption of cheese or fermented milk products were in the opposite direction of estimates associated with milk consumption. Thus women with a high intake of cheese or fermented milk products compared with women with low intakes had lower mortality and fracture rates (see supplementary tables C and D). For each serving the rate of mortality and hip fractures was reduced by 10-15% (P<0.001). Risk reductions in men, based on a single exposure assessment, were more modest or were non-existent (see supplementary tables C and D).[/url]
A higher consumption of milk in women and men is not accompanied by a lower risk of fracture and instead may be associated with a higher rate of death. Consequently, there may be a link between the lactose and galactose content of milk and risk as suggested in our hypothesis, although causality needs be tested using experimental study designs. Our results may question the validity of recommendations to consume high amounts of milk to prevent fragility fractures.The results should, however, be interpreted cautiously given the observational design of our study. The findings merit independent replication before they can be used for dietary recommendations.
Citiraj:
What is already known on this topic
A high milk intake is recommended for the prevention of osteoporotic fractures
Milk is the major dietary source of galactose intake
The addition of galactose by injection or in the diet is an established animal model of aging by induction of oxidative stress and inflammation
Results of previous research on the importance of milk intake for the prevention of fractures and the influence on mortality rates are conflicting
What this study adds
A high milk intake in both sexes is associated with higher mortality and fracture rates and with higher levels of oxidative stress and inflammatory biomarkers
Such a pattern was not observed with high intake of fermented milk products
Pošto mi se dešava da po ko zna koji put trošim vrijeme ispravljajući baljezgarije domaćih "stručnjaka", sastaviću ovdje nešto smisleno i praktično, da imam za ubuduće. Ko želi opširnije, ima spoilere, ko želi sažeto,unutar njih ima boldovane i crvene najbitnije zaključke.
KAKO DA NE TESTIRATE INTOLERANCIJU NA NAMIRNICE
Naime, ponovo je riječ o još jednoj osobi koju su "navukli" da odradi BICOM BIORESONANCE metodu testiranja na intoleranciju namirnica. U pitanju je čista pseudonauka, pouzdana kao Atlas Profilaksa ili neke druge čudotvorne metode i uredjaji sa telešopa. Košta oko 80 KM, tako da znate kada naiđete, o čemu je riječ.
Metoda se zasniva na "rezonanci tjelesnih ćelija" i "emisiji svjetlosti i komunikaciji ćelija putem fotona", tako da vam je od starta jasno kakav nonsens je u pitanju.
Obrazac je prilično ujednačen i "idiotproof", svakome nadju da mu smeta gluten ili barem pšenica, masti, rafinisani šećeri, i pride ubace još po koju namirnicu. Prepišu mu da izbaci tjesteninu, slatkiše, sokove, i gle čuda, ljudi za 3 mjeseca takve ishrane (niskokalorične i bogate vlaknima), smršaju. Magično, da ne povjeruješ!
Nažalost, ni nalazi putem krvi nisu potpuno (diskutabilno je da li su i dovoljno), pouzdani, ali zato budite sigurni da su jako skupi. Imate ranije na ovoj temi medicinske linkove ka tome, pa iščitajte, da se ne ponavljam, ali su uglavnom daleko ispred vudu magija metoda.
GLIKEMSKI/GLIKEMIJSKI INDEKS JE GLUPOST
Ono što naročito iritira jeste činjenica da već godinama naivnim korisnicima daju tabelu glikemskog indeksa namirnica, na čemu baziraju šta bi se trebalo a šta ne bi smjelo konzumirati. Glikemski indeks je u praksi potpuno neiskoristiva i besmislena kategorizacija namirnica, koja pokazuje, koliko bi 50g šećera iz namirnice, podiglo glukozu u krvi, u u odnosu na konzumaciju 50g čiste glukoze.
Glikemski indeks je u praksi potpuno neiskoristiva i besmislena kategorizacija namirnica, koja pokazuje, koliko bi 50g šećera iz namirnice, podiglo glukozu u krvi, u u odnosu na konzumaciju 50g čiste glukoze. Da li je moguće unijeti 50g čistog šećera iz namirnice u praksi? Nije, jer svaka namirnica u sebi ima vodu, vlakna, proteina, koji će da uspore digestiju šećera/ ulazak u krvotok i reakciju insulina. (high-carbohydrate/high-fiber diet does not increase plasma insulin and triglyceride concentrations, despite the higher consumption of carbohydrates, Several studies have shown that the adverse metabolic effects of high-carbohydrate diets are neutralized when fiber and carbohydrate are increased simultaneously in the diet for diabetic patients)
Na tu temu: (vlakna i usporavanje i/ili blokiranje apsorpcije šećera i masti)
Spoiler:
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1663443
Several studies have shown that the adverse metabolic effects of high-carbohydrate diets are neutralized when fiber and carbohydrate are increased simultaneously in the diet for diabetic patients.In particular, these studies demonstrated that a high-carbohydrate/high-fiber diet significantly improves blood glucose control and reduces plasma cholesterol levels in diabetic patients compared with a low-carbohydrate/low-fiber diet.In addition, a high-carbohydrate/high-fiber diet does not increase plasma insulin and triglyceride concentrations, despite the higher consumption of carbohydrates. Unfortunately, dietary fiber represents a heterogenous category, and there is still much to understand as to which foods should be preferred to maximize the metabolic effects of fiber. There are indications that only water-soluble fiber is active on plasma glucose and lipoprotein metabolism in humans.
Therefore, in practice, the consumption of legumes, vegetables, and fruits--rich in water-soluble fiber--should be particularly encouraged. The mechanisms by which dietary fiber exerts its hypoglycemic and hypolipidemic activities are unknown. However, the ability of dietary fiber to retard food digestion and nutrient absorption certainly has an important influence on lipid and carbohydrate metabolism. The beneficial effects of high-fiber foods are also exerted by some foods not particularly rich in fiber. The fiber content and physical form of the food can influence the accessibility of nutrients by digestive enzymes, thus delaying digestion and absorption. The identification of these foods with a low-glycemic response would help enlarge the list of foods particularly suitable for diabetic patients. In conclusion, a diet low in cholesterol and saturated fat should be recommended to all diabetic patients to prevent cardiovascular disease. A balanced increase in consumption of fiber-rich foods and unsaturated fat is the most rational way to replace foods rich in saturated fat and cholesterol in the diabetic diet.
Although diabetics are sometimes advised to eat protein-rich foods along with those containing carbohydrates, protein doesn’t actually slow the absorption of carbohydrates, according to an article published in “Diabetes Spectrum” in 2000. Different types of protein have differing effects on the absorption of carbohydrates, according to a study published in “Metabolism” in December 2012. While both fast-absorbing protein like that found in whey or soy and slower-absorbing protein like the casein in milk increased insulin levels when consumed with carbohydrates, they also decreased the effectiveness of the insulin, delaying the absorption of the sugars from the blood. Slow-absorbing protein had less of an adverse effect on insulin function, making it the better option.
Tako su recimo mrkva i lubenica na crnoj listi, sa zastrašujuće visokim glikemskim indeksom od 60-70 za mrkvu i 70-80 za lubenicu (čista glukoza ima indeks 100), a u praksi podižu šećer (glycemic load), za svega 3 do 7 jedinica na 100 grama, što bi značilo da imaju izuzetno nisko glikemsko punjenje. Zašto je tako? Zato što nisu uračunali da prosječna mrkva ima svega 5g šećera na 100g, a čak 3 grama vlakana. Kada se kuva i ocijedi, dio šećera i skroba se rastvori u okolnoj vodi, te se dodatno smanjuje GL, dok zastarjele nepraktične tabele prikazuju još viši glikemsi indeks. Upravo stoga, imate tabelu koja će vam pokazati šta i kako u praksi.
KAKO DA TESTIRATE INTOLERANCIJU NA NAMIRNICE
Veoma jeftino, veoma jednostavno, ali ipak malo sporo. To je ipak danas najveća boljka, svi bi odmah, sada, preko noći, kapsiplex 1 kapsula =45 min trčanja, 400 kalorija manje, čoko bombone koje tope masti... Ali ne može tako.
Dakle, metod sam svoj nutricionista. Već i sada znate šta vam sigurno smeta i to izbacite koliko možete, a za ostale namirnice se prosto kroz svaki obrok podvrgavajte hrani koju sumnjičite, i pratite reakcije:
- žgaravica - osjećaj težine u želucu i zastoja digestije - gasovi - loše raspoloženje, usporenost, - blaže ili snažnije alergijske reakcije na koži i respiratornom sistemu
Najpouzdanije je da je obrok dominantno sačinjen od sumnjive namirnice, nekada i u potpunosti, ako hoćete da budete potpuno sigurni da ju i koliko ne tolerišete. U praksi naravno nikada nećete jesti isključivo jednu namirnicu u obroku, tako da bi finija podešavanja bila ustanovaljavanje kolika maksimalna doza se smije unijeti, a da se izbjegnu neželjeni efekti. Veoma često je reakcija zavisna od doze, te nešto što djelimično tolerišete, možete konzumirati u umjerenim količinama bez ikakvih tegoba.
Ako imate išta od toga, ili sve zajedno, hranu teško ili nikako ne tolerišete. Kao što već znate, to nije stvar estetike ili neprijatnosti, već de facto narušavanja zdravlja, na kraće i duže staze.
Nešto bolje ili lošije podnosite ujutru, popodne, naveče, te ćete time znati šta npr možete jesti ujutru, a šta ne.
Dakle, toliko je jednostavno.
Ovdje ne govorim o mršavljenju, već o podnošenju namirnica. Sve su prilike da ćete sa godinama postajati osjetljiviji na neke namirnice, ili čak potpuno netolerantni, tako da blagovremeno provjeavate kakvo je stanje, s vremena na vrijeme.
Nadam se da će nekome pomoći, i da će se okanuti kvazi metoda, jer ništa ne ide preko noći. Za ove koji će kmenuti: Sve je to super ali kako da smršam?!?, u jednoj rečenici, najsuperiorniji i najbrži način je trening sa opterećenjem, plus umjereno kalorična ishrana bogata proteinima vlaknima.
Pošto mi se dešava da po ko zna koji put trošim vrijeme ispravljajući baljezgarije domaćih "stručnjaka", sastaviću ovdje nešto smisleno i praktično, da imam za ubuduće. Ko želi opširnije, ima spoilere, ko želi sažeto,unutar njih ima boldovane i crvene najbitnije zaključke.
KAKO DA NE TESTIRATE INTOLERANCIJU NA NAMIRNICE
Naime, ponovo je riječ o još jednoj osobi koju su "navukli" da odradi BICOM BIORESONANCE metodu testiranja na intoleranciju namirnica. U pitanju je čista pseudonauka, pouzdana kao Atlas Profilaksa ili neke druge čudotvorne metode i uredjaji sa telešopa. Košta oko 80 KM, tako da znate kada naiđete, o čemu je riječ.
Metoda se zasniva na "rezonanci tjelesnih ćelija" i "emisiji svjetlosti i komunikaciji ćelija putem fotona", tako da vam je od starta jasno kakav nonsens je u pitanju.
Obrazac je prilično ujednačen i "idiotproof", svakome nadju da mu smeta gluten ili barem pšenica, masti, rafinisani šećeri, i pride ubace još po koju namirnicu. Prepišu mu da izbaci tjesteninu, slatkiše, sokove, i gle čuda, ljudi za 3 mjeseca takve ishrane (niskokalorične i bogate vlaknima), smršaju. Magično, da ne povjeruješ!
Nažalost, ni nalazi putem krvi nisu potpuno (diskutabilno je da li su i dovoljno), pouzdani, ali zato budite sigurni da su jako skupi. Imate ranije na ovoj temi medicinske linkove ka tome, pa iščitajte, da se ne ponavljam, ali su uglavnom daleko ispred vudu magija metoda.
GLIKEMSKI/GLIKEMIJSKI INDEKS JE GLUPOST
Ono što naročito iritira jeste činjenica da već godinama naivnim korisnicima daju tabelu glikemskog indeksa namirnica, na čemu baziraju šta bi se trebalo a šta ne bi smjelo konzumirati. Glikemski indeks je u praksi potpuno neiskoristiva i besmislena kategorizacija namirnica, koja pokazuje, koliko bi 50g šećera iz namirnice, podiglo glukozu u krvi, u u odnosu na konzumaciju 50g čiste glukoze.
Izvori: Ovdje možete pročitati detaljno, zašto je besmislena, i kako je pretvoriti u nešto korisno i primjenjivo u stvarnom svijetu: http://www.badgut.org/information-centr ... mic-index/ Tablica namirnica, glikemski indeks naspram glikemskog punjenja:
Glikemski indeks je u praksi potpuno neiskoristiva i besmislena kategorizacija namirnica, koja pokazuje, koliko bi 50g šećera iz namirnice, podiglo glukozu u krvi, u u odnosu na konzumaciju 50g čiste glukoze. Da li je moguće unijeti 50g čistog šećera iz namirnice u praksi? Nije, jer svaka namirnica u sebi ima vodu, vlakna, proteina, koji će da uspore digestiju šećera/ ulazak u krvotok i reakciju insulina. (high-carbohydrate/high-fiber diet does not increase plasma insulin and triglyceride concentrations, despite the higher consumption of carbohydrates, Several studies have shown that the adverse metabolic effects of high-carbohydrate diets are neutralized when fiber and carbohydrate are increased simultaneously in the diet for diabetic patients)
Na tu temu: (vlakna i usporavanje i/ili blokiranje apsorpcije šećera i masti)
Spoiler:
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1663443
Several studies have shown that the adverse metabolic effects of high-carbohydrate diets are neutralized when fiber and carbohydrate are increased simultaneously in the diet for diabetic patients.In particular, these studies demonstrated that a high-carbohydrate/high-fiber diet significantly improves blood glucose control and reduces plasma cholesterol levels in diabetic patients compared with a low-carbohydrate/low-fiber diet.In addition, a high-carbohydrate/high-fiber diet does not increase plasma insulin and triglyceride concentrations, despite the higher consumption of carbohydrates. Unfortunately, dietary fiber represents a heterogenous category, and there is still much to understand as to which foods should be preferred to maximize the metabolic effects of fiber. There are indications that only water-soluble fiber is active on plasma glucose and lipoprotein metabolism in humans.
Therefore, in practice, the consumption of legumes, vegetables, and fruits--rich in water-soluble fiber--should be particularly encouraged. The mechanisms by which dietary fiber exerts its hypoglycemic and hypolipidemic activities are unknown. However, the ability of dietary fiber to retard food digestion and nutrient absorption certainly has an important influence on lipid and carbohydrate metabolism. The beneficial effects of high-fiber foods are also exerted by some foods not particularly rich in fiber. The fiber content and physical form of the food can influence the accessibility of nutrients by digestive enzymes, thus delaying digestion and absorption. The identification of these foods with a low-glycemic response would help enlarge the list of foods particularly suitable for diabetic patients. In conclusion, a diet low in cholesterol and saturated fat should be recommended to all diabetic patients to prevent cardiovascular disease. A balanced increase in consumption of fiber-rich foods and unsaturated fat is the most rational way to replace foods rich in saturated fat and cholesterol in the diabetic diet.
Although diabetics are sometimes advised to eat protein-rich foods along with those containing carbohydrates, protein doesn’t actually slow the absorption of carbohydrates, according to an article published in “Diabetes Spectrum” in 2000. Different types of protein have differing effects on the absorption of carbohydrates, according to a study published in “Metabolism” in December 2012. While both fast-absorbing protein like that found in whey or soy and slower-absorbing protein like the casein in milk increased insulin levels when consumed with carbohydrates, they also decreased the effectiveness of the insulin, delaying the absorption of the sugars from the blood. Slow-absorbing protein had less of an adverse effect on insulin function, making it the better option.
Tako su recimo mrkva i lubenica na crnoj listi, sa zastrašujuće visokim glikemskim indeksom od 60-70 za mrkvu i 70-80 za lubenicu (čista glukoza ima indeks 100), a u praksi podižu šećer (glycemic load), za svega 3 do 7 jedinica na 100 grama, što bi značilo da imaju izuzetno nisko glikemsko punjenje. Zašto je tako? Zato što nisu uračunali da prosječna mrkva ima svega 5g šećera na 100g, a čak 3 grama vlakana. Kada se kuva i ocijedi, dio šećera i skroba se rastvori u okolnoj vodi, te se dodatno smanjuje GL, dok zastarjele nepraktične tabele prikazuju još viši glikemsi indeks. Upravo stoga, imate tabelu koja će vam pokazati šta i kako u praksi.
KAKO DA TESTIRATE INTOLERANCIJU NA NAMIRNICE
Veoma jeftino, veoma jednostavno, ali ipak malo sporo. To je ipak danas najveća boljka, svi bi odmah, sada, preko noći, kapsiplex 1 kapsula =45 min trčanja, 400 kalorija manje, čoko bombone koje tope masti... Ali ne može tako.
Dakle, metod sam svoj nutricionista. Već i sada znate šta vam sigurno smeta i to izbacite koliko možete, a za ostale namirnice se prosto kroz svaki obrok podvrgavajte hrani koju sumnjičite, i pratite reakcije:
- žgaravica - osjećaj težine u želucu i zastoja digestije - gasovi - loše raspoloženje, usporenost, - blaže ili snažnije alergijske reakcije na koži i respiratornom sistemu
Najpouzdanije je da je obrok dominantno sačinjen od sumnjive namirnice, nekada i u potpunosti, ako hoćete da budete potpuno sigurni da ju i koliko ne tolerišete. U praksi naravno nikada nećete jesti isključivo jednu namirnicu u obroku, tako da bi finija podešavanja bila ustanovaljavanje kolika maksimalna doza se smije unijeti, a da se izbjegnu neželjeni efekti. Veoma često je reakcija zavisna od doze, te nešto što djelimično tolerišete, možete konzumirati u umjerenim količinama bez ikakvih tegoba. Ako imate išta od toga, ili sve zajedno, hranu teško ili nikako ne tolerišete. Kao što već znate, to nije stvar estetike ili neprijatnosti, već de facto narušavanja zdravlja, na kraće i duže staze.
Nešto bolje ili lošije podnosite ujutru, popodne, naveče, te ćete time znati šta npr možete jesti ujutru, a šta ne. Dakle, toliko je jednostavno. Ovdje ne govorim o mršavljenju, već o podnošenju namirnica. Sve su prilike da ćete sa godinama postajati osjetljiviji na neke namirnice, ili čak potpuno netolerantni, tako da blagovremeno provjeavate kakvo je stanje, s vremena na vrijeme.
Nadam se da će nekome pomoći, i da će se okanuti kvazi metoda, jer ništa ne ide preko noći. Za ove koji će kmenuti: Sve je to super ali kako da smršam?!?, u jednoj rečenici, najsuperiorniji i najbrži način je trening sa opterećenjem, plus umjereno kalorična ishrana bogata proteinima i vlaknima.
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 3 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu
Prijavite se
Registruj se
FAQ
Pretraga
