U broju od 13. januara pisao sam o knjizi „Uvod u tehniku snimanja zvuka", koju je napisao Mr Blažo Guzina, odgovorni inženjer u Tehničkom razvoju RTS, docent na Katedri za snimanje i obradu zvuka Akademije umetnosti Univerziteta Braća Karić u Beogradu i projektant akustike brojnih radio i TV studija.
Ovih dana ugledni časopis RADIO WORLD INTERNATIONAL objavio je njegov članak pod nazivom „Taking Care of Hearing Health", May 2002, Vol. 26, No 5. Članak je privukao izuzetnu pažnju, jer su na jednom mestu objašnjene sve opasnosti od dugogodišnjeg preglasnog slušanja muzike, a data su i profesorova uputstva o tome kako sačuvati sluh od oštećenja.
Naime, za razliku od industrijskih radnika kojima se savetuje da stavljaju specijalne čepove za zaštitu sluha ili da nose jednu vrstu „slušalica" koje štite sluh tekstilnim radnicama u tkačnicama, snimatelji zvuka i ostali audio profesionalci u radio i TV stanicama ne mogu da koriste nikakva zaštitna sredstva. Njihovo čulo sluha mora biti otvoreno za zvučne talase, jer im služi kao sredstvo rada.
Uho je, prema profesorovom objašnjenju u uvodu članka, a i u uvodnim poglavljima njegove knjige, najfiniji i najprecizniji čovekov organ. Zbog toga snimatelji zvuka moraju da posvete posebnu pažnju očuvanju svog sluha tokom godina rada u studijima gde često jačina zvuka prelazi granicu od 90 dB. Uho je snimatelju najvažniji alat kojim raspolaže i ako dozvoli da mu sluh bude trajno oštećen ili oslabljen, ostaće bez svog sredstva rada.
Isto važi i za disk džokeje i za brojne posetioce diskoteka, a posebno za ljubitelje muzike u pokretu. Zbog toga savetujem mladim ljudima koji nose vokmene i diskmene i puštaju muziku u slušalicama toliko jako da ih čuje ceo autobus, da smanje jačinu zvuka.
Naime, isti savet ovih dana prenet je, verovali ili ne, i svim snimateljima i inženjerima u radio stanicama Adventističke crkve širom sveta. Njihov inženjer tona Christoph Gysin objavio je, uz profesorovu dozvolu, njegov članak na veb sajtu ove crkve, kao izuzetno koristan i poučan.
U članku je objavljen i crtežiz knjige na kome se vidi da dinamičko područje čula sluha, od praga čujnosti do granice bola iznosi preko 120 dB. Ali, ovakvim čulom sluha može da se pohvali samo mlad, zdrav čovek, koji nije bolovao od čestih upala uha, koji u diskotekama ne provodi više od jednog sata nedeljno i čiji je vokmen u autobusu utišan na razumnu meru, tako da ga čuje samo on.
Dinamičko područje uha, kao odnos najvećeg i najmanjeg intenziteta zvuka na koji uho normalno reaguje, proteže se između granice bola i praga čujnosti. Granica bola i prag čujnosti su krive koje prikazuju frekvencijsku zavisnost dinamičkog područja uha. I ove krive i još mnogo korisnih podataka našao sam u knjizi.
Pošto je članak zasnovan na obimnom objašnjenju načina rada čovekovog sluha, koje je profesor na vrlo razumljiv način dao u svojoj knjizi, naši čitaoci, ne samo snimatelji zvuka već i svi ljubitelji Hi-Fi zvuka, mogu više o ovoj korisnoj i poučnoj knjizi da vide na web stranici
http://www.bg.dk3.com ili da se obrate na e-mail:
blazo_guzina@yahoo.com