Kašubi
Kada kao turista dođete u Gdanjsk i okolinu, ne treba da znate poljski da bi ste se sporazumjevali sa lokalnim stanovništvom. Ovde većinu žitelja čine Kašubi, stari slovenski narod, koji odlično razumije srpski. Doktor slavistike Dušan Pažđerski je čovek za kog se danas govori da je prvi svijetu otkrio ovaj novi narod.
Došao je 1999. godine iz Novog Sada u Poljsku da doktorira i upoznao ljude koji odlično razumiju srpski jezik. To ga je privuklo da istražuje i otkrije da su Kašubi autohtoni slovenski narod, koji živi na najljepšim obalama Baltičkog mora. U svom rječniku imaju fond srpske govorne tradicije. Uostalom, Kašubi na jugu Baltika, imaju Srpsko selo i Srpsko jezero.
Njegova istraživanja su pokazala da su Kašubi ostatak srednjovjekovnog naroda Pomorjana, koji je na prostore pokrajine Pomeranije došao prije Poljaka.
Kašubi su bili pomorci, koji su poslovali sa Bokeljima. Prilikom podjele interesnih sfera na Versajskoj konferenciji njihova oblast Pomerenija ili Kašuba je dodijeljena Poljskoj. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Kašubi su jedini imali organizovani partizanski pokret. Danas ih u Poljskoj ima više od 5.000.
Njegove analize su pokazale da se oko 51.000 ljudi u Poljskoj izjasnilo da govore kašupskim jezikom. Smatra se da osoba koje su poreklom Kašubi u Poljskoj ima oko 300.000. Kašubi nemaju status naroda, već regionalne etničke zajednice. Njihov jezik kao orginalna baština ima status nacionalnog. Oni su sačuvali svoje etničke osobine, jer vijekovima žive izolovano. Osnovali su grad Gdanjsk. Uvijek su imali veze sa srpskim narodom. Jedna od prestonica kašupskih knezova u srednjem veku zvala se Beograd. Taj grad, nažalost, više ne postoji.
Kašubi su, kažu sami Poljaci, jedini pravi zapadnoslovenski narod. Religiozniji su od Poljaka. Natalitet im je prilično visok, iako su podvrgnuti asimilaciji i emigraciji. Bave se poljoprivredom i ribarstvom. Najveće poljske fabrike za preradu ribe i najbolji poljski primorski turistički centri su na Kašubima.
Po mentalitetu su slični Slovencima. Vrijedni su, preduzetni, ali su gostoljubi kao Srbi. Njihova narodna nošnja liči na našu. Odlikuje je narodni vez, koji imaju srpske košulje, kecelje i dolame. Uz to, imaju veliko razumijevanje za srpsku istoriju. Jedan od najvećih kašupskih pjesnika Stanislav Pestka je za vreme krize oko Kosmeta, preveo i objavio pjesmu Stefana Lazarevića “Riječi na mramornom stubu na Kosovu”. A, prvi naučno uređeni kašupsko-poljski rečnik Stefana Ramulta, koji je 1893. godine izdala Poljska akademija nauka iz Krakova, recenzenti su uporedili sa “Srpskim rječnikom” Vuka Karadžića“.
| Prikačeni fajlovi: |
|
kasubi.jpg [ 56.5 KiB | Pogledano 6250 puta ] |
Ubacite neku skriptu da kad nesto novo ubacim da me obavjesti da je vec to objavljeno 
Ako sam vas veterane foruma uvrijedio sto sam ponovio vec vidjeno molim moderatora da izbrisi temu 
