Otprilike
Strani studenti kao opterecenje:
Zasto Austrija ood stranih studenata ne profitira pokazuje sljedecih 5 tacaka:
1. Ne sutiraju najbolji u Austriji
Slobodan pristup studiju u Austriji je jedan izazov. Dok je u Njemackoj potrebno imati dobre ocjene da se upise na studije, u Austriji se strani studenti na mnogim studijima docekuju otvorenih ruku. Tako i "izbjeglic" iz njemacke sa losim ocjenama koji se nisu mogli upisati u Njemackuj, studiraju u Austriji. U posljednjih 10 godina se broj stranih studenata udvostrucio na 65 000. Mora biti u interesu Austrije da izobrazuje najbolje i najvrjednije studente. Domaci ( Austrijanci) poreski obveznici snose te troskove. Realitet je drugaiji : stranci ne samo da duze studiraju, vec cesce i prekidaju studije ( logicno, kad moramo raditi - prim. prevodioca
).
2. Izbor studija je za trziste nepovoljan
SAD rade to ovako :strani studenti su tamo doveli do buma u prirodnim i tehnickim naukama koji su na trzistu trazeni. TAmo domaci studenti ne mogu podmiriti potrebe, zato sttrani studenti dolaze k'o poruceni.
U Austriji je drugacije: ovdje se interesi domacih i stranih studenata ne razlikuju. Navala stranih studenata je na humanim naukama. Zato sa jedne strane imamo prepune, a sa druge strane prazne sale. To je za Austriju steta; kako jedna americka studija pokazuje - povecanje broja stranih studenata ima pozitivan uticaj na istrazivacki i inovativni rad (ok, ovo sam malo sfuserio ).
3. Jedno studentsko mjesto kosta vise nego sto donosi poreza
Strani studenti su samo na prvi pogled financijski blagoslov. Oni donnose drzavi dodatne prihode ( citaj PDV) i u manjem iznosu porez od plate i socijalnog osiguranja. Ali troskovi koji oni prouzrokuju nisu ni blizu tim pokriveni.
Jer jedno mjesto na faksu je skupo. Procjenjuje se da godina studiranja na humanistickim fakultetima kosta 6300 € , a na veterini cak 29 500 €. Jedan student bi morao, cak i za najjeftinije studije godisnje potrositi 30 000€ ( kod PDV-a od 20%) da bi pokrio iste. A ustvari , godisnja potrosnja jednog studenta je prosjecno oko 11 600 €. Dok god se skolarina za strance drasticno ne poveca, drzava nece- kratkorocno gledano - profitirati ( aaaaa u tom grmu lezi zec - prim prev.
).
4 . Premalo svrsenih stranih studenata ostaje
Dugorocno moze drzava od stranih studenata profitirati, samo ako oni nakon studaranja u drzavi i ostanu. Ne radi se samo o tome da oni svoje znanje pokazu ( tj. da drzava to iskoristi) , vec i da tako placaju porez. Ali Austriji ne polazi za rukom da strane studente zadrzi. Drastican primjer su medicinari- tek svaki sedmi planira nakon studija tu i da ostane( a dje da ostanem kad nema mjesta
). Ukupno gledajuci samo 28 % studenata zeli da ostane u zemlji i nakon studija . Ali veliki dio stranih studenata je neodlucan i to predstavlja jezicak na vagi: prema proracunu ekonomskog instituta, najmanje polovina streanih studenata bi trebalo ostati u Austriji da bi se to drzavi i isplatilo, odnosno pokrilo troskove.
5. Strani studenti dolaze iz "krivih" drzava (pogresnih)
To sto je svaki peti student u Austriji stranac, moglo bi biti od koristi za drzavu. I to onda, kad bi se strani studenti u svojim drzava pobrinuli za dobar glas svojih fakulteta ( i ovo sam malo sfuserio, pospan, ne radi mozak vise:) ). To bi moglo pomoci Austriji. Studije pokazuju da kako imigranti, tako i emigranti mogu imati pozitvan uticaj na bilateralne odnose. Ali trenutno to Austrija ne moze iskoristiti, jer najveci broj studenata dolazi iz susjednih zemalja s kojim Austrija svakako vec ima dobre odnose (pogotovo Njemacka). to sto je ministar Minister Karlheinz Töchterle u Brazilu potpisao da ce Austrija stipendirati 650 Brazilskih studenata, sigurno nije slucajnost.